Uz sok ili pivo kupci će izdvajati dodatnih 10 dinara za manju, odnosno 15 dinara za veću ambalažu, ali će ceo iznos dobiti nazad kada praznu flašu ili limenku vrate u prodavnicu.
Kupovina soka ili piva uskoro bi mogla da bude skuplja za 10 do 15 dinara, ali samo privremeno. Srbija planira da od 2027. godine uvede depozitno-refundni sistem, po kojem će kupac dobiti novac nazad kada praznu flašu ili limenku vrati u prodavnicu.
Princip je jednostavan: uz cenu pića plaća se i depozit, na primer 10 dinara za manju i 15 dinara za veću ambalažu. Kada se prazna ambalaža vrati na predviđeno mesto, depozit se u celosti refundira. Povrat bi se obavljao u prodavnicama, ručno ili putem automata za prijem ambalaže, u zavisnosti od veličine objekta.
Početak primene najavljen je za 2027. godinu, ali zakonske izmene koje bi omogućile uvođenje sistema još nisu usvojene. Kao najrealniji model pominje se fazno uvođenje - najpre za PET ambalažu i limenke, a potom za staklo i višeslojnu kartonsku ambalažu. Sistem bi trebalo da organizuje posebna neprofitna depozitna organizacija, dok bi proizvođači finansirali njegovo funkcionisanje kroz naknade i prihode od prikupljenog materijala. Država bi imala regulatornu i kontrolnu ulogu.
Zašto Srbija uvodi kauciju?
Sadašnji sistem reciklaže nije dao dovoljno dobre rezultate. U Srbiji se trenutno reciklira oko 15,45 odsto komunalnog otpada, dok je prosek Evropske unije oko 49 odsto. Samo oko 28 odsto građana ima pristup organizovanom sistemu recikliranja, dok deo otpada završava na divljim deponijama i u prirodi. Poseban problem predstavljaju PET flaše i limenke, koje se teško prikupljaju u dovoljnim količinama bez sistema koji građanima daje direktan finansijski podsticaj.
Iskustva evropskih zemalja pokazuju da depozitni sistemi mogu da podignu stopu prikupljanja ambalaže na više od 90 odsto, uz kvalitetniji materijal koji se može ponovo koristiti za proizvodnju nove ambalaže.
Srbija se kroz usklađivanje sa Evropskom unijom obavezala da do 2030. godine značajno poveća reciklažu ambalažnog otpada - na 85 odsto za papir i karton, 75 odsto za staklo, 60 odsto za aluminijum i 55 odsto za plastiku.
Dodatni pritisak dolazi iz nove evropske Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), koja postavlja strože zahteve za reciklabilnost i korišćenje recikliranog materijala u novoj ambalaži. Zbog toga depozitni sistem neće biti samo pitanje zaštite životne sredine. Za domaće proizvođače on bi mogao da postane i uslov za konkurentnost i plasman robe na evropsko tržište.
Ako zakon bude usvojen prema najavljenom planu, potrošači će od 2027. godine uz pojedina pića plaćati dodatnih 10 ili 15 dinara, ali će taj novac moći da vrate - jednostavnim vraćanjem prazne ambalaže.
Ostavi komentar