Prosečna neto zarada u Srbiji u avgustu iznosila je 117.282 dinara, ali razlike među delatnostima su ogromne.
Dok su u pojedinim sektorima plate premašile 290.000 dinara, u nekim uslužnim delatnostima nisu dostigle ni 70.000 dinara.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), najviša prosečna zarada među širim delatnostima zabeležena je u informisanju i komunikacijama, 241.423 dinara. Slede finansije i osiguranje sa 166.736 dinara, dok je u rudarstvu prosek iznosio 151.150 dinara.
Među najplaćenijim zanimanjima izdvajaju se računarsko programiranje i srodni poslovi, sa prosečnom neto zaradom od 294.941 dinar, kao i vazdušni saobraćaj, gde je prosek dostigao 290.823 dinara.
Na drugoj strani, zaposleni u uslugama pripremanja i posluživanja hrane i pića u proseku su primali 70.187 dinara, dok je u ostalim ličnim uslužnim delatnostima zarada iznosila 69.177 dinara.
U proizvodnji odevnih predmeta prosek je bio 79.060 dinara. U javnom sektoru prosečna neto zarada u državnoj upravi i odbrani iznosila je 125.916 dinara, u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 119.792 dinara, a u obrazovanju 114.077 dinara.
Razlike su primetne i u prerađivačkoj industriji, gde je prosek iznosio 106.171 dinar. Dok su zaposleni u proizvodnji koksa i derivata nafte primali 199.820 dinara, u preradi drveta zarada je bila 74.484 dinara. U trgovini na veliko i malo prosečna neto zarada iznosila je 98.315 dinara, dok je u građevinarstvu dostigla 102.528 dinara.
Zarade porasle za 11,4 odsto
Prosečna neto zarada u Srbiji za period od januara do avgusta 2026. nominalno je porasla 11,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najveći rast među navedenim delatnostima zabeležen je u obrazovanju, 17 odsto, dok su zarade u zdravstvu i socijalnoj zaštiti porasle 13,3 odsto.
Ipak, republički prosek ne odražava stvarnu sliku primanja svih zaposlenih. Zarade i dalje značajno zavise od delatnosti, a razlika između najplaćenijih i najslabije plaćenih poslova meri se stotinama hiljada dinara mesečno.
Ostavi komentar