Tekst objavljen: 24.05.2026 11:37        

MMF upozorava na više scenarija globalne ekonomije, od stabilizacije do ozbiljnih šokova zbog geopolitičkih tenzija

Šta je najgori scenario globalne ekonomske krize?

U uslovima pojačanih globalnih tenzija i sve izraženije neizvesnosti u međunarodnoj ekonomiji, Međunarodni monetarni fond upozorava da klasični pristup izrada prognoza više nije dovoljan da obuhvati složenost trenutnih kretanja.

Kako je istakao Lev Ratnovski, predstavnik MMF-a u Srbiji na „CFO konferenciji sa svrhom 2026“, „umesto tradicionalnog osnovnog scenarija, zbog promenljive i neizvesne situacije“ sada se razmatraju različite moguće putanje razvoja događaja, pri čemu se kao referentna opcija uzima relativno kratkotrajan sukob i postepena normalizacija proizvodnje i transporta u pogođenim regionima.

U tom slučaju, kako je naveo, očekivao bi se „ograničen uticaj na cene sirovina, inflaciona očekivanja i finansijske uslove“, dok se projekcije zasnivaju na procenama timova MMF-a po pojedinačnim državama. Ipak, pored ovog baznog okvira, MMF sve više pažnje posvećuje nepovoljnijim ishodima koji bi mogli imati šire posledice po globalnu ekonomiju.

U jednom od tih scenarija, problem se pre svega ogleda u dugotrajnijem i izraženijem rastu cena sirovina, pri čemu se koristi metodološki pristup „odozgo nadole“ kako bi se sagledali globalni šokovi i njihov prenos na nacionalne ekonomije.

Još ozbiljniji rizici u vezi su sa situacijom u kojoj bi došlo do direktnog oštećenja energetske infrastrukture u regionima sukoba, što bi, kako se upozorava, moglo izazvati znatno dublje poremećaje u snabdevanju i proizvodnji nego u prethodnim krizama.

Predstavnik MMF-a dodatno ukazuje da se rizici ne iscrpljuju samo u geopolitičkoj sferi. Naprotiv, kako je naglašeno, „dalje zaoštravanje sukoba i izbijanje unutrašnjih političkih tenzija“ može dovesti do šireg lanca negativnih posledica, uključujući „preispitivanje očekivanih dobitaka u produktivnosti zahvaljujući novim tehnologijama“.

Uz to, upozorava se i na mogućnost „rasta troškova zaduživanja izazvan fiskalnim ranjivostima“, kao i na „narušavanje krhke ravnoteže postojećih trgovinskih politika i slabljenje poverenja u ekonomske institucije“, što bi dodatno povećalo pritisak na globalna finansijska tržišta.

Uprkos dominaciji rizika, MMF u svojim analizama otvara i prostor za pozitivna iznenađenja. Najznačajniji među njima u vezi je sa ubrzanim tehnološkim napretkom, pre svega kroz primenu veštačke inteligencije, koji bi mogao dovesti do „bržeg ostvarivanja koristi u produktivnosti“.

U tom slučaju, naglašava se i značaj pravovremenih politika, jer bi kombinacija tehnološkog napretka i „sprovođenja strukturnih reformi dok zemlje koriste povoljan trenutak“ mogla značajno ubrzati ekonomski rast.

Tome bi, kako se navodi, doprineli i „napredak u trgovinskim pregovorima i veća predvidivost ekonomskih politika“, što bi umanjilo neizvesnost koja trenutno dominira globalnim ekonomskim okruženjem.

Upravo zato MMF ne daje jednu, već čitav spektar mogućih budućnosti, od relativno brzog stabilizovanja prilika, preko produženih inflatornih pritisaka, do ozbiljnijih poremećaja u energetici i finansijama, ali i potencijalnog ubrzanja rasta ako se tehnološki i politički faktori poklope u povoljnom pravcu.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
ekonomija globalna kriza MMF

Kalkulator dozvoljenog minusa

Imate problem
o kom želite
da pišemo?

Opišite nam ga, a
mi ćemo ga objaviti.

Opiši problem