Američki predsednik Donald Tramp potpisao je uredbu o uvođenju novih carina na robu iz određenih zemalja, pravdajući tu odluku nepoštenim trgovinskim praksama
Ova mera, koja je odgovor na ono što Bela kuća vidi kao neravnotežu u trgovinskim odnosima, izazvala je reakcije širom sveta, a posebno je važno razumeti njen uticaj na Srbiju i ostale zemlje u regionu.
Dokument, objavljen na sajtu Bele kuće, objašnjava da neke zemlje i partneri, uprkos pregovorima, nisu ponudili uslove koji bi rešili trgovinsku neravnotežu ili se nisu uskladili sa SAD po pitanjima ekonomske i nacionalne bezbednosti. Kao odgovor na to, Tramp je uveo dodatne ad valorem carine, koje variraju od zemlje do zemlje.
Kako su pogođene zemlje?
Zemlje koje su delimično sarađivale i navedene su u Aneksu I uredbe, suočavaju se sa različitim carinskim stopama. Ove stope će ostati na snazi sve dok ne zaključe konačne sporazume sa SAD. Na primer, za Evropsku uniju, roba sa carinom manjom od 15% biće dopunjena do tog iznosa. Ako je carina već 15% ili viša, nema dodatnih nameta.
Za sve ostale zemlje, uključujući i Srbiju, koje nisu na toj listi, primenjuje se opšta stopa od 10%. Međutim, ono što je važno naglasiti jeste da se Srbija, prema najnovijim informacijama, nalazi na posebnom spisku sa carinama od čak 35%. Iako je prvobitna najava govorila o 37%, ova cifra je smanjena. U regionu, Bosna i Hercegovina se suočava sa carinom od 30%, a Makedonija sa 15%.
Nove carine stupaju na snagu u roku od sedam dana od potpisivanja uredbe. Kina, koja se nalazi u posebnom statusu, dobila je produžetak primirja do 12. avgusta, dok se čekaju konačni dogovori.
Ko je uspeo da izbegne carine?
Do sada je samo osam zemalja i ekonomskih blokova uspelo da postigne formalne sporazume sa Belom kućom, čime su izbegli nove carinske namete. Na listi su Velika Britanija, Vijetnam, Indonezija, Filipini, Južna Koreja, Japan, Pakistan i Evropska unija.
Ostavi komentar