Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdoğan) objavio je pronalazak velikog nalazišta retkih zemnih metala na polju Bejlikova (Beylikova) u Eskišehiru
On je otkriće opisao kao drugu najveću svetsku rezervu, procenjujući da se radi o 694 miliona tona mineralnih resursa. Ipak, analitičari sugerišu da bi predsednik mogao da preteruje.
Pronalazak se događa u trenutku globalne zabrinutosti zbog dominacije Kine na tržištu, koja snabdeva oko 80 odsto svetskog uvoza retkih zemnih metala. Brisel, Berlin i Vašington strahuju da bi Peking mogao da iskoristi kontrolu nad ovim kritičnim resursima u trgovinskim i geopolitičkim sukobima.
Govoreći nakon sastanka kabineta 15. oktobra, Erdogan je naglasio ambiciju Turske da postane globalni lider u proizvodnji retkih zemnih metala – ključne komponente za napredne tehnologije poput električnih vozila, sistema obnovljive energije, odbrambene industrije i istraživanja svemira.
Strateško otkriće ili preuveličavanje?
Istraživanja u Bejlikovi, koja su obuhvatila 125.000 metara bušenja na 310 lokacija, otkrila su 12,5 miliona tona oksida retkih zemnih metala. Navodno je pronađeno 10 od 17 poznatih elemenata retkih zemnih metala, uz značajna nalazišta barita i fluorita.
- Ovo otkriće stavlja Tursku među pet najvećih svetskih proizvođača elemenata retkih zemnih metala - izjavio je Erdogan, ističući stratešku važnost nalazišta u smanjenju zavisnosti od stranih dobavljača.
Međutim, 694 miliona tona Turske odnosi se na ukupan volumen sirove rude. Uz vrlo nisku koncentraciju retkih zemalja, iz te rude bi se dobilo tek oko 10.000 tona iskoristivog materijala. Analitičari to porede sa kineskim utvrđenim rezervama od 44 miliona tona ekstrahovanih oksida retkih zemalja, što čini nalazište u Bejlikovi, u najboljem slučaju, skromnim nalazištem. Turski potencijal je, u tom kontekstu, ekvivalentan tek 0,02 odsto kineskog, te je malo verovatno da će uskoro ugroziti globalnu dominaciju Pekinga.
Državna kompanija Eti Maden već je pokrenula pilot-pogon za preradu u Bejlikovi, sa godišnjim kapacitetom od 1.200 tona, gde će se po prvi put proizvoditi sedam oksida retkih zemnih metala. U planu je proširenje na industrijski pogon sa naprednom tehnologijom pročišćavanja – izuzetno složenim procesom koji je savladalo samo nekoliko zemalja.
Erdogan je priznao globalnu oskudicu u stručnosti oko retkih zemalja, napominjući da Turska teži međunarodnim partnerstvima za prenos tehnologije kako bi ubrzala razvoj uz zaštitu nacionalnog suvereniteta.
Reakcija na dezinformacije?
Predsednikova objava usledila je nakon što je Centar za odgovor na dezinformacije (deo direkcije za komunikacije turskog predsedništva) odbacio tvrdnje da će pogon biti prebačen u Sjedinjene Države kao potpuno neutemeljene.
Centar je naglasio da se razvoj lokacije sprovodi uz puni nacionalni suverenitet, pozivajući javnost da veruje zvaničnim izjavama.
- Tvrdnje da je polje Bejlikova predato stranim zemljama neutemeljene su klevete protiv naše nacije - rekao je Erdogan.
Turska tvrdi da bi njeno novootkriveno nalazište moglo da zadovolji globalnu potražnju hiljadu godina. Međutim, nejasnoće oko stepena i kvaliteta rude izazvale su skepticizam među analitičarima. David Meriman (David Merriman), direktor istraživanja retkih zemnih metala u Wood Mackenzie, rekao je za Deutsche Welle da tursko nalazište verovatno sadrži lantan i cerij – elemente koji su trenutno u značajnoj prekomernoj ponudi, a ne ređe vrste koje se koriste u visokoučinkovitim magnetima.
Nova energetska strategija
Erdogan je otkriće retkih zemnih metala uokvirio kao deo šire energetske strategije Turske, koja uključuje i vađenje prirodnog gasa iz polja Sakarja (trenutno snabdeva 4 miliona domaćinstava, a plan je udvostručenje kapaciteta do 2026. godine), kao i skoru proizvodnju električne energije iz nuklearne elektrane Akuju (Akkuyu).
- Retki zemni elementi, nuklearna energija i obnovljivi izvori energije čine novu trostruku energetsku os Turske - izjavio je Erdogan, naglašavajući posvećenost vlade energetskoj nezavisnosti.
Ostavi komentar