Tekst objavljen: 22.10.2012 7:25        


U Srbiji trenutno posluju 32 banke. A većina ekonomista se slaže da je to previše za naše skromno tržište kao i da će se zbog kretanja na bankarskom tržištu usled krize, taj broj smanjiti.

Gotov "medeni mesec", vreme je za gašenje banaka

Ekonomista Goran Nikolić kaže da je sasvim realno da će se broj banaka prisutnih u Srbiji u budućnosti smanji.

Šuška se i da Mađarska OTP banka kod nas planira povećanje tržišnog udela i preuzimanje KBC banke. OTP banka, koja je banka broj jedan u Mađarskoj prisutna je u Srbiji od 2005. godine, kada je kupila Nišku banku, a dve godine kasnije i Kulsku i Cepter banku.
- Doći će do ukrupnjavanja bankarskog tržišta spajanjem banaka i to ne treba da iznenađuje jer se o tome priča, ali i dešava već nekoliko godina unazad - podseća Nikolić.

Tome u prilog govore i dešavanja na bankarskom tržištu u poslednjih godinu dana. Pre dve nedelje Nacionalna banka Grčke objavila javni tender za spajanje sa svojim najvećim domaćim konkurentom, Eurobankom. Naime, grčke banke su pod pritiskom da se spajaju pošto su pretrpele veliku štetu zbog trogodišnje finansijske krize i velikog otpisa duga zemlje.

Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta kaže da su Srbiji od 2001. godine ovde postojali dobri uslovi za razvoj banaka, pre svega onih čije su centrale van naših granica.



Srpske filijale tih banaka su uživale naklonost svih srpskih vlada i ostvarivale prilično visok profit, pa čak i na početku krize kad je veći deo privrede poslovala sa teškoćama. Najveći broj domaćih-stranih banaka ostvaruje sada manji profit nego pre početka krize. I pored toga, u Srbiji do sada nije bilo mnogo spajanja banaka, ali "medeni mesec" je za većinu srpskih banaka završen.

Prošle godine je ruska Sberbank zaključila proces preuzimanja stopostotnog kapitala u grupi Volksbank International AG, koja je vlasnik Volksbanaka na teritoriji jugoistočne Evrope, među kojima su podružnice u Srbiji, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, BiH, Mađarskoj i Sloveniji. Najavljeno je i da će Gazprom banka početi sa poslovanjem u Srbiji u drugoj polovini ove godine.
- To ipak ne znači da će doći do radikalnih promena. Najbolje među bankama i dalje imaju dominantnu poziciju i dobro posluju, imajući u vidu poslovni ambijent. Neke, pre svega grčke i domaće banke, zapale su probleme i najverovatnije će se pripojiti boljim bankama u Srbiji, ili će biti ugašene - navodi Savić.

Ekonomska kriza se neće završiti tako brzo kako su neki predviđali, ni u Srbiji, ali ni u većem delu sveta. Iz toga se može zaključiti da će neke banke koje su danas u lošoj poziciji teško preživeti krizu, dok će one koje posluju dobro, smanjiti nivo profita.

- Ali i pored upozorenja premijera Dačića da banke "prikoče", one će u Srbiji i u ubuduće uživati poverenje vlasti i imati lagodan položaj. Ako bi se nešto promenilo u tom smislu, banke relativno lako mogu da izađu sa srpskog tržišta. Najveći problem banaka danas je što imaju kapitala i više nego što im treba, ali nemaju sigurne klijenta kojima mogu da ga plasiraju pod svojim uslovima, i biti sigurne da će klijenti moći da kredite da vraćaju - kaže Savić.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Srbija kriza bankarsko tržište banke domaće banke strane banke

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana