Tekst objavljen: 17.12.2012 12:10        


Kada budu ispraćali ovu godinu, mnogi građani u Srbiji će poželeti da se u narednoj novoj 2013. izbore sa svim svojim dugovanjima. Umesto poklona, ispod jelke čekaju nas minusi na svim poljima. Tu će biti i neplaćeni računi, krediti i kamate za kašnjenja, tekući računi ispod crvene linije.

Preživeli smo i 2012, šta nas čeka dogodine

Želja da sa trenutnim platama podmirimo potrebe svog domaćinstva i pokrijemo bar deo sopstvenih zaduženja, privilegija je malog broja građana naše zemlje.

Iako nas svakodnevno upozoravaju da nam plate i penzije rastu brže od produktivnosti privrede, poređenje platežne moći građana u prošloj i ovoj godini na strani je vremena koje je prošlo. Za prosečnu platu lane smo mogli da kupimo čak 16 kilograma svinjskog mesa više nego danas, a 50 litara ulja ili 40 litara običnog mleka manje možemo sada da priuštimo nego u istom periodu prošle godine. I krompir nam je postao skupa roba - za prosek možemo da kupimo čak 100 kilograma manje nego lane.
Prosečna zarada je statistička varka, jer malo govori o stvarnom stanju finansija domaćinstava s ozbirom na to da ne postoje preliminarni podaci o kupovnoj moći domaćinstava koji izostaju zbog izbegavanja države da uradi socijalne karte.

Statistički prikaz o potrošnji domaćinstava opet daje samo neke orijentacione podatke. Veoma je interesantno, ukazuje ekonomista Dragovan Milićević, da je prosečna zarada po stanovniku 89,1 evro, za razliku od Crne Gore gde je prosečna zarada oko 130 evra, a u Sloveniji 380 evra.

Sa prosečnim primanjima danas u Srbiji mogu se pokriti troškovi minimalne potrošačke korpe. Za onu „puniju“ neophodne su bezmalo dve mesečne zarade.

Porodice, prema poslednjim podacima statistike, mesečno na raspolaganju imaju skoro 55.000 dinara. Toliko nam stiže iz jedne plate „teške“ 22.176 dinara i jedne penzije koja prosečno iznosi 19.398 dinara.

Najveći deo primanja - 43,2 odsto odlazi za hranu i bezalkoholna pića, pokazuju podaci statistike o raspoloživim sredstvima i ličnoj potrošnji domaćinstva. Najviše za hranu, čak 47,5 odsto, troše žitelji južne i istočne Srbije, a najmanje u Vojvodini - 38,2 odsto.

Građani se nalaze u zoni dužničkog ropstva

Kada se na sve svakodnevne izdatke dodaju i krediti koje ima većina žitelja Srbije, „teret“ je duplo teži. Zaključno sa novembrom, građani duguju bankama gotovo 600 milijardi dinara, 10 odsto više nego prošle godine.



- Banke takođe od stanovništva na kraju oktobra potražuju po osnovu kamata i naknada 6,5 milijardi dinara ili oko 60 miliona evra - ističe Milićević.

Prema njegovim rečima, dugovanja građana u evrima sada iznose oko tri milijarde evra, a rast kursa od deset odsto će usloviti dalji rast potraživanja za više od 300 miliona evra. Obaveze u „švajcarcima“ su „teške“ 124 milijarde dinara.

- Ove cifre govore da se stanovništvo u pogledu dugovanja bankama nalazi u zoni dužničkog ropstva - kaže Milićević.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Srbija ekonomska kriza pad standarda životni standard dugovi zaduženost

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana