Tekst objavljen: 28.05.2013 14:30        


Iako slabo zarađuju, daleko manje od svojih kolega iz Evropske unije, Srbi su po radnim satima počeli da prestižu i mnogo razvijenije zemlje. U većini slučajeva, srpski radnici rade od 40 do 49 sati u nedelji, što je duže u poređenju sa zaposlenima u drugim evropskim zemljama.

Srbi rade duže od Evropljana, zarađuju mnogo manje

U Ministarstvu rada kažu da puno radno vreme u Srbiji iznosi 40 časova nedeljno, s tim što se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu može utvrditi i kraće radno vreme, ali ne ispod 36 sati nedeljno.

Prema podacima Evropske fondacije za unapređenje uslova života i rada iz 2011, zaposleni u EU rade 39,7 sati nedeljno, odnosno 1,6 sati više nego što je kolektivnim ugovorom utvrđeno radno vreme. Francuska je i dalje zemlja s najkraćim radnim vremenom predviđenim kolektivnim ugovorom. Francuz, u proseku, radi 35,6 sati nedeljno.
- U slučaju više sile, kao i povećanja obima posla zaposleni je na zahtev poslodavca dužan da radi duže od punog radnog vremena. Prekovremeni rad ne može da traje duže od 8 časova nedeljno, niti duže od četiri časa dnevno po zaposlenom – navode u Ministarstvu rada.

Državni sekretar u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike Zoran Martinović priznaje da nije relevantan sam broj sati efektivno provedenih na radnom mestu ukoliko to nije praćeno adekvatnim radnim učinkom i rezultatima.

- Imajući u vidu stanje u najvećem delu naše privrede i stepen ostvarivanja prava zaposlenih, očigledno je da postoji nesrazmera između vremena provedenog na radu i samog učinka – smatra on.

Najduže su radili Rumuni – 41,3 sata, baš kao u 2010. Za njima slede radnici Luksemburga 40,7 sati, Nemačke 40,6 sati nedeljno, Estonije i Velike Britanije (obe 40,5). U Austriji i Bugarskoj se radi 40,3 sati, a u Češkoj i Poljskoj 40,2 sata. Finci su, prema izveštaju, radili najkraće 37,8 sati što je 3,5 sata manje nego u Rumuniji ili 4,5 nedelje gledano na godišnjem nivou. Na pretposlednjem mestu po realno provedenom vremenu na poslu su Francuzi sa 38,1 satom.
Zakonom su propisana i uvećanja zarade za prekovremeni rad, kao i rad na dan državnog praznika, ali i sankcije za nepoštovanje zakona, koje se primenjuju ako je poslodavac uveo prekovremeni rad suprotno odredbama zakona ili nije isplatio uvećane zarade po navedenim osnovama.

- Kazna za neobezbeđivanje dnevnog i nedeljnog odmora naplaćuje se 20.000 dinara na licu mesta. Međutim, iako je zakon propisao radno vreme i sankcije u slučaju nepoštovanja zakona, ima sve više zloupotreba prekovremenog rada, a naročito u ugostiteljstvu, trgovini, uslugama i građevinarstvu – objašnjavaju u Ministarstvu rada.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

1 komentar

  1. User image
    Zeljko 28.05.2013 15:05

    Zar te pauze za kafe i cigare toliko traju?! :(

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Srbija evropa EU evropska unija radno vreme radnici zaposleni prava zaposlenih prava radnika zaštita zaposlenih zaštita računara

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana