Tekst objavljen: 07.12.2012 15:31        


Srbija bi jačanjem domaćeg tržišta javnog duga smanjila rizik od ulaska u "grčki scenario", ocenjeno je na okruglom stolu o mogućnostima institucionalne tražnje za državnim hartijama od vrednosti.

Srbija treba da povećava javni dug u zemlji

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Boško Živković rekao je da je javni dug Srbije vrlo visok i da ima veoma nepovoljnu strukturu, jer je veći deo istovremeno i spoljni dug denominovan u evrima.

Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Zoran Ćirović je ocenio da bi država trebalo da nađe prostor za dalje zaduživanje. Podsetio je i da je javni dug Srbije dostigao 55,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i da je više od 80 odsto javnog duga denominovano u evrima.
- Država i sada emituje hartije, ali je nevolja što najveći deo plasira napolje, pa su vlasnici pretežno stranci, a drugi problem je što je veliki deo tih hartija denominovan u evrima - rekao je Živković.

Istakao je da je to "opasno u dugom roku" i kao objašnjenje naveo da Grčke i Japana imaju vrlo slične nivoe zaduženosti, ali da je japanski javni dug u rukama Japanaca, a grčki pretežno u rukama stranaca.

Živković je rekao da su učesnici okrugog stola zaključili da je moguće napraviti indeksiranu dinarsku obveznicu koja bi pratila inflaciju.

- Postoje vrlo dobra i korisna iskustva u drugim zemljama koje su mogle to da urade. Mislim da i mi možemo to da uradimo - rekao je Živković.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Srbija država javni dug spoljni dug ekonomska kriza zaduživanje

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana