Ako nekada poželite da, kao jedna od skoro 800.000 nezaposlenih osoba u Srbiji, ućešćem na javnom konkursu sednete za onu „drugu stranu šaltera“, to jest da zasnujete radni odnos u nekoj od preko 50 filijala Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) širom Srbije, znajte da se takva želja graniči sa naučnom fantastikom!
Popunjavanje slobodnih mesta u redovima te državne institucije, verovali ili ne, vrši se bez sprovođenja javnog konkursa, piše u odgovoru koji je Alo dobio iz NSZ-a. Koliko su na taj način zaposlili službenika, odbijaju da odgovore.
- Zaposleni u NSZ-u nisu imenovani niti su postavljena lica, odnosno nisu nosioci državnih i političkih funkcija, niti su svojim ponašanjem dali bilo kakav povod za traženje informacije. Takođe, broj traženih informacija je nerazumno veliki, a u NSZ-u ne postoji jedinstveni dokument koji ih sadrži i koji bi mogao da bude dostavljen. Izrada novih dokumenata i objedinjavanje traženih podataka iziskivala bi angažovanje velikog broja zaposlenih u dužem vremenskom periodu i u potpunosti bi remetili proces rada nadležnosti NSZ-a - navodi u svom odgovoru Srđan Andrijanić iz NSZ-a. |
Od toga 1.775 službenika zaposleno je na određeno vreme, 168 službenika je zaposleno ili angažovano na određeno vreme, dok 64 službenika ima radni angažman „po drugom osnovu“.
Međutim, koliko „ćata“ i na koja sve radna mesta je, posmatrano po lokalnim filijalama, NSZ zaposlio u protekle četiri godine, a koliko je njih uz otpremnine napustilo tu službu, nismo uspeli da saznamo.
Zahtev Alo je odbijen zvaničnim rešenjem u kome piše da tražimo preveliki broj informacija i da bi se davanjem podataka o zaposlenima povredili njihovi privatnost i ugled (!?).
U ovom trenutku posao čeka 792.888 nezaposlenih, koliko se zvanično nalazi na evidencji NSZ-a, dok s druge strane ova državna ustanova svoja radna mesta popunjava na netransparentan način.
- Zaposleni u NSZ-u nisu imenovani niti su postavljena lica, odnosno nisu nosioci državnih i političkih funkcija, niti su svojim ponašanjem dali bilo kakav povod za traženje informacije. Takođe, broj traženih informacija je nerazumno veliki, a u NSZ-u ne postoji jedinstveni dokument koji ih sadrži i koji bi mogao da bude dostavljen. Izrada novih dokumenata i objedinjavanje traženih podataka iziskivala bi angažovanje velikog broja zaposlenih u dužem vremenskom periodu i u potpunosti bi remetili proces rada nadležnosti NSZ-a .
PA JEL OVO MOGUĆE?
To je isto jedna samoustolicena institucija koju finansira zaposleni i nezaposleni narod Srbije,kome oni odgovaraju za broj zaposlenih kod njih,koliko ih zapravo treba,kome oni polazu racune kome drzavnom organu..Danas,juce,sutra,vijeca se o platama u privatnom sektoru i o platama u drzavnom sektoru,kazu da su u drzavnom sektoru,mereno po zaposlenom 30 procenata vise plate od radnika u privatnom sektoru.Da ,ali ja predlazem drugaciju metodologiju,a ona je jednostavna.Kod privatnika je zaposlen jedan radnik i jedan i treba i jedan i radi i jednog i placa,docim u drzavnom sektoru treba da radi jedan radnik,a zaposleno je dest radnika koje drzava placa,znaci ovom racunicom je 300 procenata veci trosak za jedno potrebno rano mesto u drzavnom sektoru.