Svima poznata potrošačka dilema: da li trošimo manje, i pametnije raspolažemo mesečnim primanjima ako plaćamo gotovinom ili karticom, mogla bi biti razrešena u korist plastike.
Naime, kompanija Visa Worldwide sprovela je u decembru prošle godine obimno istraživanje kojim je obuhvaćeno 1,675 muškaraca i žena, od 20 do 50 godina, iz japanskog grada Kanto-a, kako bi saznala u kojoj meri različiti načini plaćanja utiču na kontrolu potrošnje. Ispitanici su odgovarali na pitanja o uobičajenom i željenom načinu plaćanja u svakodnevnoj potrošnji, a izbor odgovora uključivao je gotovinu i elektronsko plaćanje (kreditna kartica, prepaid ili postpaid e-novac i debitne kartice).
Istraživanjem su utvrđene tri kategorije korisnika: korisnici gotovine, korisnici elektronskog plaćanja i neopredeljeni korisnici.
Za korisnike gotovine i elektronskog plaćanja, sprovedeno je dodatno istraživanje kako bi se uporedili stavovi i ponašanja kada je reč o načinu kontrole korištenja novca.
Rezultati su pokazali jasnu razliku: bez obzira na to što korisnici gotovine pokušavaju da prate vlastitu potrošnju, vidljivost i stalna dostupnost novca nesvesno ih vodi ka tome da troše više i nenamenski u odnosu na korisnike elektronskog plaćanja.
Dodatne analize o potrošačkom ponašanju u određenim kategorijama pružio je profesor Satoshi Kawanishi, stručnjak za područje bihevioralne ekonomije (Odsek za ekonomiju Univerziteta Sophia).
„Posmatrajući odgovore iz perspektive bihevioralne ekonomije, postalo je jasno da su korisnici elektronskog plaćanja dobri u upravljanju i kontroli kućnog budžeta, kao i dobro pripremljeni za budućnost. S druge strane, korisnici gotovine imaju relativno slabije sposobnosti upravljanja, pa svesni toga koriste 'vizualni način kontrole' novca kao glavni alat“, zaključuje se u studiji.
Paradoks korisnika gotovine
Korisnici gotovine biraju taj način plaćanja verujući da kontrolišu potrošnju kada im je novac u rukama. Međutim, istraživanje je pokazalo da korisnici elektronskog plaćanja biraju platne kartice upravo zbog prednosti upravljanja i kontrole novca posle transakcija, kao i efikasnosti koju donosi elektronsko plaćanje zbog jednostavnosti i brzine.Više od polovine korisnika gotovine i korisnika elektronskog plaćanja odgovorilo je da mogu da upravljaju potrošnjom kao što su planirali. Međutim, istraživanje je otkrilo da su korisnici gotovine (62,8%) plaćali više naknada za podizanje novca od korisnika elektronskog plaćanja (47,1%). To pokazuje da korisnici gotovine nisu dobro upravljali svojom potrošnjom i morali su češće da uzimaju dodatni neš.
Elektronsko plaćanje kao alat za bolje upravljanje novcem
Sprovedena studija je istraživala korelaciju između stavova prema kontroli potrošnje i životnim navikama. Čak 54.6% korisnika gotovine kaže da njihovi letnji izadaci za vreme odmora ostanu netaknuti do poslednjeg trenutka, što je više nego kod korisnika elektronskog plaćanja. Korisnici gotovine se manje od korisnika elektronskog plaćanja pripremaju za penziju štedeći novac. Istraživanja takođe pokazuju da postoji povezanost između izbora plaćanja i sposobnosti samostalnog upravljanja.Štaviše, korisnici gotovine imaju tendenciju da „kupovinu planiraju u zavisnosti od iznosa novca koji imaju u novčaniku“ (61,5%) pa su često „u stisci s novcem pre isplate sledeće plate (40%), za razliku od korisnika elektronskog plaćanja (18%)“. Korisnici gotovine (45,2%) kada imaju novac u novčaniku osećaju se velikodušno i češće potroše više od planiranog za razliku od korisnika elektronskog plaćanja (28,3%).
Kao rezultat toga, korisnici gotovine, sa izrazitom potrebom kontrole potrošnje, pokazuju da na njihovo ponašanje utiče novac koji imaju u rukama, kao i da njihova potrošnja nije pod kontrolom.
Visa promoviše Visa debitnu karticu kao metodu plaćanja koja može zameniti gotovinu. Visa debitna kartica može biti korišćena kao i kreditna kartica, limit potrošnje je iznos koji se nalazi na bankovnom računu, a potrošeni iznos se odmah skida s računa. Debitnom karticom, možete kontrolisati iznos potrošnje i proveriti stanje računa kada god želite kako biste kontrolisati potrošnju.
Ostavi komentar