Tekst objavljen: 04.02.2013 7:46        


Da su se samo investitori pitali Beograd bi danas imao Delta tauer od 144 metra u Ulici Milentija Popovića, kulu bliznakinju Ušće visoku 104 metra, Libeskindov neboder od 250 metara na dnu Francuske ulice, zdanje od 147 metara u Bulevaru Nikole Tesle i dva oblakodera od po 40 spratova na Autokomandi.

Zašto su neboderi potpuno nepoželjni u Beogradu?

Njihove planove omeli su finansijska kriza, nerešeni vlasnički odnosi na zemljištu i urbanistički propisi koji su ograničili spratnost objekata. Oni su kočnica i za poslednju najavljenu visoku građevinu od 146 metara u Ulici Omladinskih brigada.

Najviše poslovne i stambene zgrade

1. Zapadna kapija Beograda doseže 117,76 metara iznad zemlje.
2. Poslovni centar „Ušće” (nekadašnja zgrada Centralnog komiteta), visoka je 104 metra bez antene.
3. Beograđanka u Masarikovoj ulici. Na visini od 101 metra raspoređena su 24 sprata.
4. Istočna kapija Beograda, tri stambena solitera Rudo. Visoke su po 85 metara.
Četiri decenije već prestonica čeka da ugosti novi neboder viši od 20 spratova, a sve su prilike da se to neće desiti još nekoliko godina, koliko je potrebno da se usvoje planovi detaljne regulacije i završi izgradnja.

Visoka zdanja najpre bi mogla da izrastu u Ulici Kneza Miloša – na lokaciji bivšeg Saveznog MUP-a, i na uglu Omladinskih brigada i Milutina Milankovića. U toku je izrada planskog dokumenta i za hotel Jugoslavija.

Prema Studiji visokih objekata, stambene zgrade više od osam i poslovni objekti koji prelaze 12 spratova neće moći da se zidaju u Knez Mihailovoj ulici, u starom jezgru Zemuna, na Bežaniji, u zonama vodoizvorišta kao ni na mestima gde bi mogle da zaklone pogled na Hram Svetog Save, spomenik Pobednik, Zvezdarsku šumu, Varoš u šancu.

Osim prostora sa kojih pogled puca na simbole grada, poput Beogradske tvrđave, Avalskog tornja i savska i dunavska obala su sačuvane od izgradnje solitera. Izuzetak su lokacije na kojima se planira urbana obnova – novobeogradska strana Savskog amfiteatra, područje Dunavskog priobalja oko Pančevačkog mosta, kada to ne ugrožava vizure sa Gardoša.



Graditelji čiji apetiti dosežu do 150 metara, na koliko je ograničena visina objekata, moraće, pre nego što počnu da zidaju, da dokažu da će građevinski divovi moći da budu održavani, da će biti ekološki i energetski održivi i da za takve projekte izrade plan detaljne regulacije ili urbanistički projekat.

Lokacije na kojima će biti podignute kule moraće da zadovolje kriterijume, kao što su: obezbeđena protočnost saobraćaja, dovoljno parking mesta, da budu izvan ambijentalnih i istorijskih celina, da ne naruše najvrednije gradske vizure.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
infrastruktura nekretnine gradnja nekretnine soliteri neboderi Beograd

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana