Lešnik je postao jedan od najtraženijih poljoprivrednih proizvoda u Srbiji, a uzgoj ove voćke pretvara se u izuzetno profitabilan i dugoročan posao
Cena lešnika na svetskom tržištu skočila je za više od 30% od početka godine, pre svega zbog neuobičajeno hladnog proleća u Turskoj, najvećem svetskom proizvođaču. To je stvorilo idealne uslove za domaće uzgajivače.
Srbija se sve više pozicionira na evropskom tržištu, sa proizvodnjom koja je udvostručena u poslednjih pet godina. Prema podacima iz 2024. godine, naša zemlja je četvrta u Evropi, sa oko 8.910 tona lešnika proizvedenih na površini od 8.718 hektara.
Veliki profit uz skromno ulaganje
Iako prosečan prinos iznosi oko jedne tone po hektaru, uz adekvatnu primenu savremenih agrotehničkih mera i navodnjavanje, može se dostići prinos i do tri tone očišćenog jezgra. Sa veleprodajnom cenom očišćenog lešnika koja se kreće od 900 do 1.300 dinara po kilogramu, proizvođači mogu od lešnika da ostvare zaradu i do 10.000 evra po hektaru.
Iako je ulaganje u podizanje zasada oko 5.000 evra po hektaru, stručnjaci kažu da je to dugoročno isplativo, jer zasadi lešnika mogu da rađaju i do 50 godina. Zbog toga se ovaj posao često posmatra kao porodični biznis koji traje generacijama.
Uprkos rastu domaće proizvodnje, potražnja je i dalje veća od ponude, pa Srbija godišnje uvozi lešnike u vrednosti od oko 5,5 miliona dolara. S druge strane, izvoz beleži snažan rast, sa vrednošću od 5,9 miliona dolara u 2023. godini. Glavni kupac je Italija, koja ima razvijenu konditorsku industriju.
Iako povrat investicije zahteva strpljenje, jer ozbiljan rod počinje tek nakon 6 do 7 godina, stabilna potražnja, široka upotreba i dug vek trajanja zasada čine uzgoj lešnika jednim od najisplativijih poslova u poljoprivredi.
Ostavi komentar