Leskovački ajvar zauzeo je prvu poziciju na svetskoj listi najboljih vrsta namaza od povrća, koju objavljuje gastronomska platforma Taste Atlas
Sa ocenom 4,9 od maksimalnih pet, iza sebe je ostavio makedonski ajvar i bugarsku ljutenicu, piše Biznis.rs
Taste Atlas navodi da je u pitanju tradicionalni namaz koji se proizvodi isključivo od lokalnih sorti crvene paprike. Proces proizvodnje je spor, ručni i zahtevan: paprike se peku na otvorenom plamenu, čiste, melju, suše i prže polako.
– Ukus je prijatan, jer ovaj ajvar ne bi trebalo da sadrži delove semena niti tamne i ugljenisane delove kožice koji se skidaju tokom pečenja. Pravi se u dve varijante, blagoj i ljutoj, – pojašnjava Taste Atlas.
Paprika ili ajvar - šta se više isplati?
Miloš Marjanović, čije porodično gazdinstvo u Nakrivnju kod Leskovca uzgaja papriku i proizvodi ajvar, ističe da je ovo područje idealno za sortu "kurtovska kapija", koja je najbolja za ajvar.
– Zbog toga je i visok kvalitet ajvara. Mada, u poslednje vreme je jako teško naći ljude koji uzgajaju kurtovsku kapiju na pravi način i mislim da će vremenom sve manje da je bude – dodaje Marjanović.
Na pitanje da li je isplativija prodaja prerađenog proizvoda ili sveže paprike, Marjanović nema jednostavan odgovor. Smatra da svako mora da pronađe ono što mu više odgovara, jer i jedno i drugo imaju svoje prednosti i mane.
– Mana kod prodaje sirove paprike je to što su potrebne ogromne površine zemlje za obradu, jer je potrebno puno paprike da bi zarada bila pristojna. Prednost je to što se nakon berbe sam proces završava i daleko je lakše da samo oberete papriku i prodate. Još ako imate zagarantovanu prodaju nekoj firmi ili slično, to je milina – navodi on.
Sa druge strane, navodi, kod prerade je sa mnogo manje ulaganja moguće zaraditi isti novac. Međutim, posao tek počinje berbom.
– Takođe, teško je probiti se na tržište sa već gotovim proizvodom. Puno njih pokuša, pa odustane posle jedne ili dve godine. Oni koji ostanu daju poslu 150 odsto sebe. Jako su bitne stalne mušterije, dok kod sveže paprike to nije slučaj. Nju uvek možete da prodate, jer je dosta traženija od gotovog proizvoda – kaže Marjanović.
Kada je reč o uzgoju paprike u Srbiji, prošle godine berba je obavljena na 9.483 hektara, a ukupan prinos iznosio je 190.883 tona, što je 20,1 tonu po hektaru. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, to je značajno više nego 2023. godine, kada je ukupan prinos bio 119.396 tona, sa nešto veće površine.
Ostavi komentar