Stručnjaci savetuju da izbegavate plaćanje s dinarskog računa kako bi izbegli skrivene troškove konverzije i visoke bankarske provizije u inostranstvu
Sezona godišnjih odmora je na pragu, a s obzirom na to da građani Srbije na more odlaze u inostranstvo, vrlo je važno da znaju da li im se, dok borave van zemlje, više isplati da plaćaju s dinarskog ili s deviznog računa, ili pak da napune novčanik kešom.
Ovo je pogotovo važno imajući u vidu da su samo u toku prošle godine naši građani u inostranstvu obavili 11 miliona transakcija, dok su s bankomata podigli više od 200 miliona evra.
Bankar i finansijski konsultant Vladimir Vasić iz "BBS kapital investment grupe" kaže za Kurir da, kada naši građani putuju u inostranstvo i plaćaju karticama, najvažnije je da razumeju razliku između plaćanja sa dinarskog i deviznog računa.
Nije isto
- Za građane Srbije je isplativije da u inostranstvu koriste devizni račun, posebno ako borave u zemljama koje koriste evro. Time se izbegavaju dodatni troškovi konverzije i kursne razlike. Preporučujem da se informišu kod svoje banke o uslovima korišćenja kartica i o eventualnim naknadama. Uvek savetujem ljudima da, ukoliko imaju mogućnosti, putuju sa deviznom karticom (vezanom za evro) i da izbegavaju podizanje gotovine na bankomatima u inostranstvu, jer su tu provizije često još veće - ističe Vasić za Kurir.
Da treba dobro razmotriti način plaćanja u inostranstvu, ističu i u Narodnoj banci Srbije. Kako je istaknuto na sajtu NBS, svake godine tokom letnjih meseci povećava se broj građana koji tokom svog boravka u inostranstvu imaju problem s korišćenjem platnih kartica.
Zaduženje za rezervaciju
- Ukoliko je platna kartica vezana za dinarski račun, prilikom plaćanja karticom banka će, nakon izvršene konverzije, automatski rezervisati sredstva na vašem računu u odgovarajućoj dinarskoj protivvrednosti. Međutim, treba da znate da rezervisanje sredstava ne znači da je banka naplatila uslugu korišćenja kartice, tj. zadužila vaš račun, već samo da nemate mogućnost raspolaganja tim sredstvima na računu. Ukoliko ste plaćanje obavili u trenutku kada se ne vrši platni promet (uveče ili tokom vikenda), banka će kasnije zadužiti vaš račun, i to za onaj iznos u dinarskoj protivvrednosti po kursu važećem na taj dan. Ukoliko je u međuvremenu došlo do promene na deviznom tržištu, odnosno do pada vrednosti dinara, sredstva koja će biti skinuta s vašeg računa biće veća od onih koja su ranije rezervisana - objasnili su u NBS.
Zbog svega ovoga preporuka je da pre nego što otputujete u inostranstvo proverite u banci koja vam je izdala platnu karticu da li ona može da se koristi u inostranstvu, kao i koji su osnovni troškovi i naknade korišćenja te kartice u inostranstvu.
A kada je reč o kešu u novčaniku, koji nosi veći bezbednosni rizik u slučaju gubitka ili krađe buđelara, finansijski stručnjaci savetuju da kod sebe treba imati neku sitnu gotovinu zbog eventualnih izleta ili radi kupovine na pijacama, uličnim marketima i slično, dok su za ostala veća plaćanja sigurnije kartice, koje primaju gotovo sve veće trgovine i ugostitelji gde god da odete.
Dalje ruke od bankomata u inostranstvu
Visina provizije za podizanje gotovine sa bankomata u inostranstvu zavisi od vrste kartice, iznosa koji se podiže i same banke.
Najisplativije je koristiti debitnu karticu, jer su provizije niže nego kod kreditne kartice. Česta je zabluda građana da banka u inostranstvu neće naplatiti proviziju za podizanje novca s bankomata ako pripada istoj bankarskoj grupaciji kao banka koja je izdala karticu u Srbiji. Sve poslovne banke u Srbiji su zasebna pravna lica, a provizija za podizanje novca s bankomata neće biti naplaćena samo ako su banke međusobno sporazumom regulisale to pitanje, što možete proveriti s vašom bankom pre nego što otputujete u inostranstvo.
- Potrebno je da imate u vidu da se provizija za podizanje novca s bankomata u inostranstvu kreće od minimalno utvrđenog iznosa, koji nije vezan za sumu novca koji se podiže, tako da se neretko dešavalo da korisnicima bude naplaćena veća provizija za podizanje novca s bankomata od samog iznosa koji su na istom bankomatu podigli. Za veće iznose novca, a ponekad i za bilo koji iznos, inostrane banke naplaćuju proviziju koja se meri u procentualnom iznosu sume novca koji podižete. Neophodno je da vodite računa o visini novčanih sredstava koje nameravate da podignete na dnevnom nivou, budući da pojedine banke imaju ograničenje u pogledu ovog iznosa - objašnjavaju u NBS.
Šta se više isplati?
PLAĆANJE S DINARSKOG RAČUNA U INOSTRANSTVU:
• Prilikom plaćanja u stranoj valuti (npr. evrima), banka prvo mora da konvertuje iznose sa strane valute u dinare. To znači da postoji dodatna konverzija, često dvostruka - prvo iz strane valute u evre, pa zatim u dinare
• Kurs koji se koristi je prodajni kurs banke, koji je nepovoljniji od srednjeg
• Banke mogu dodatno naplatiti naknadu za konverziju (u procentima, obično od 1% do 3%)
• Ukupno, građani često plaćaju više nego što bi morali upravo zbog tih skrivenih troškova
PLAĆANJE S DEVIZNOG RAČUNA (NPR. U EVRIMA):
• Ukoliko imate devizni račun u valuti zemlje u kojoj boravite (najčešće evro), plaćanje je direktno iz te valute bez konverzije
• Nema dodatnih troškova konverzije, osim eventualne fiksne provizije koju banka može naplatiti za međunarodne transakcije, ali to zavisi od banke
• Ovo je povoljnija i transparentnija opcija za sve koji često putuju ili borave u evrozoni
Ostavi komentar