Kada se stigne na Peštersko polje, kanjon reke Uvac i Ledena pećina turiste ostavljaju bez daha
Ne radi se o "praznoj" tišini, već o zvuku ispunjenom šumom trave, oglašavanjem ptica i vetrom koji se prelama preko beskrajnih prostranstava visoravni.
Ova najveća i najviša kraška visoravan Balkana, na više od 1,000 metara nadmorske visine, dugo je bila poznata kao prirodni dragulj, ali tek poslednjih godina turisti je otkrivaju sa potpunim poštovanjem, piše B92.
Sabahudin Abdagić, rendžer na Pešteru, ističe da ljudi sve češće dolaze baš zbog divljine:
– Ovde je priroda sačuvana, raznovrsnost ptica i biljaka je neverovatna. Preko dvesta vrsta ptica može da se vidi, a polovina njih su zaštićene. Ljudi dolaze da fotografišu – pejzaže, Peštersko jezero, ptice... Beloglavi sup, koji sve češće svraća da se hrani, poseban je prizor.
Hrana koja ostaje u pamćenju
Međutim, Pešter nije samo pejzaž; to je i domaća trpeza koja miriše na peć na drva i svežu detelinu.
Slavica Nikolić, domaćica koja živi nedaleko od Uvca, dočekuje goste pitama, sirom, suđukom i čuvenim mekikama:
– Sve je ovde lokalno – sir, kajmak, jaja, povrće iz bašte. Pite pravim sama, od domaćih kora, a kad krene mlada kopriva, pravim pitu i s njom. Turisti najviše traže sjenički ćevap, ali uvek kažu da im ostane u sećanju naš doručak i moje mekike - kaže Slavica.
U njenoj kući na jezeru očuvana je autentičnost, a to je upravo ono što posetioci iz velikih gradova najviše traže.
Kanjon Uvca: Dom beloglavih supova
Kada se sa visoravni krene prema Uvcu, pred putnicima se otvara dramatično drugačija scena. Impresivni meandri vijugaju kroz strme litice, a iznad njih krstare beloglavi supovi. Oni su simbol ovog rezervata, a kolonija broji više od tri stotine jedinki, što je čini najvećom na Balkanu.
– Turisti ostanu bez teksta – priča rendžer Sabahudin, pokazujući na čamce spremne za plovidbu i dodaje:
– Za dva i po sata vožnje čuju priče vodiča, obiđu gnezda supova i vide prirodu iz ugla kakav se ne zaboravlja.
Sretko Kovačević, dugogodišnji vodič, potvrđuje reakcije posetilaca:
– Stranci su posebno oduševljeni. Kažu da nigde nisu videli ovako netaknutu prirodu. Ovde se oseća odsustvo čoveka – prepušteni ste samo sebi i majci prirodi.
Ledena pećina krije tajne podzemlja
Jedan od dragulja Uvca je Ledena pećina, koja je deo najvećeg pećinskog sistema u Srbiji, dugog više od šest kilometara. Do nje se stiže čamcem, a ulazak deluje kao korak u sasvim drugi svet.
– Sada smo u Crvenoj dvorani – objašnjava Kovačević, obasjavajući pećinske ukrase baterijskom lampom – Nazvana je tako zbog tragova gvožđa u steni. Ovde možete videti i prvi pećinski stub, gde su se spojili stalaktit i stalagmit. Pećina je i dalje aktivna, istraživači pronalaze nove vrste, čak i slepog miša koji je na listi ugroženih – ističe ponosno vodič koji poznaje svaki metar podzemnog sveta.
Spoj divljine i topline
Peštersko polje i Uvac su, prema rečima meštana, dve strane iste priče o divljini koja je uspela da opstane. Na Pešteru se doživljava beskrajna visoravan i zvezdano noćno nebo, dok se na Uvcu oseća tišina kanjona i krila supova. Zajedno, čine jedinstven pejzaž.
Na kraju dana, kada se sa vidikovca iznad Uvca posetioci spuste prema selu, u daljini se već oseća miris sveže pečene pite. Pešter i Uvac postaju više od destinacije za fotografije – oni su podsećanje da divljina i toplina domaćina mogu da idu ruku pod ruku. Upravo je u tom spoju njihova najveća čar, zbog čega je iz godine u godinu sve veći broj posetilaca.
Cene smeštaja su raznolike u zavisnosti od usluge, ali noćenje može da se nađe od 15 evra pa naviše.
Ostavi komentar