Evropska unija je, primenom direktive PSD2, uvela drastične promene u upravljanje štednim sredstvima, što je mnoge klijente zateklo nespremnim
Ono što je donedavno bila uobičajena praksa – direktno prebacivanje novca između sopstvenih štednih računa – sada je prošlost. Ubuduće, sve transakcije moraju ići isključivo preko tekućeg računa.
Ova stroga pravila nisu uvedena radi pukog pooštravanja bankarske politike, već s ciljem zaštite evropskih građana od finansijskih zloupotreba i borbe protiv pranja novca i prevara. Nedavni porast finansijskih prevara podstakao je regulatorna tela da osiguraju veću transparentnost i mogućnost praćenja tokova novca. Banke su sada obavezne da primenjuju stroge protokole kako bi svaka transakcija bila legitimna i jasno evidentirana.
Šta se menja za štediše?
Direktni prenosi između štednih računa, transferi na račune trećih lica, pa čak i fleksibilno upravljanje različitim štednim proizvodima, sada su podložni ograničenjima. Štediše koji su navikli da redovno prebacuju novac između svojih štednih računa radi optimalnog upravljanja sada će morati da promene navike i razmotre alternative za postizanje svojih štednih ciljeva. Ovaj proces, iako deluje nezgrapno, ključan je za jačanje finansijske sigurnosti svakog klijenta i celokupnog bankarskog sistema.
Ministarstvo privrede EU identifikovalo je prazninu u regulativi koja je omogućavala prenose između štednih računa bez strogog nadzora. Sada banke primenjuju jedinstvene procedure, čak i za interne transakcije, kako bi osigurale doslednost i poštovanje propisa.
Koje transakcije su sada zabranjene?
Glavna promena odnosi se na zabranu direktnih prenosa između štednih računa, čak i ako su u vlasništvu istog korisnika. Dakle, nova pravila nalažu da svaka transakcija mora da ide preko tekućeg računa. Na primer, ako želite da prebacite novac sa štednog računa A na štedni račun B, prvo morate prebaciti novac sa štednog računa A na svoj tekući račun, a zatim sa tekućeg računa na štedni račun B.
Banke su takođe obavezne da pojačaju nadzor nad sumnjivim transakcijama, implementirajući sisteme za rano otkrivanje prevara. Iako ovo pruža dodatnu sigurnost, može dovesti do povremenih kašnjenja u obradi prenosa.
Ova reforma pogađa različite vrste štednih računa, uključujući:
- Livret ALDDS (štedni račun za održivi i solidarni razvoj)
- LEP (narodni štedni račun)
- Livret Jeune (račun za mlade)
- Porezno oporezovani štedni računi (Comptes sur livret fiscalisés)
- Terminski računi (Comptes à terme)
Svi ovi proizvodi, iako namenjeni sigurnoj štednji, sada podležu strožijem okviru koji zahteva da se prenosi obavljaju isključivo preko povezanog tekućeg računa.
Izuzeci i zabrane prenosa na treća lica
Jedini značajan izuzetak i dalje postoji za štedne račune otvorene na ime maloletnika. Roditelji koji imaju starateljsko pravo mogu izvršavati određene prenose, ali uvek pod strogim uslovima i obavezno preko porodičnog tekućeg računa. Ovaj izuzetak omogućava neophodnu fleksibilnost u upravljanju porodičnim sredstvima, uz istovremeno zadržavanje mogućnosti praćenja novčanih tokova.
Reforma takođe strogo zabranjuje sve direktne prenose ka trećim licima, čak i ako su u pitanju bliske osobe ili članovi porodice. Ova mera je deo borbe protiv pranja novca, čime vlasti osiguravaju punu mogućnost praćenja porekla i odredišta novčanih sredstava. Bilo kakva finansijska pomoć ili pokloni sada moraju biti prvo uplaćeni na tekući račun vlasnika, pre nego što budu prosleđeni primaocu.
Saveti za štediše
Da biste izbegli blokade ili neprijatna iznenađenja, preporučuje se da revidirate svoju štednu strategiju i posavetujete se sa bankarskim savetnikom kako biste prilagodili svoje navike novim zahtevima. Iako su ova nova pravila stroga, njihov primarni cilj je zaštita štediša i jačanje poštovanja bankarskih propisa u kontekstu pojačanog nadzora nad finansijskim tokovima. Prilagođavanje ovim promenama doprinosi bolje regulisanoj i transparentnijoj ekonomiji.
Ostavi komentar