Tekst objavljen: 12.12.2012 16:52        


Biznismen Miroslav Mišković, koga su domaći mediji još pre desetak godina proglasili za "najbogatijeg Srbina", radnu karijeru je počeo pre oko četiri decenije, najpre u kruševačkoj Jugobanci, a potom u fabrikama Trajal i Župa.

Uspon i pad Miroslava Miškovića

Prve velike uspehe kao biznismen Mišković je imao tokom druge polovine osamdesetih godina u Hemijskoj industriji Župa, u kojoj je najpre bio direktor finansijskog sektora, a zatim potpredsednik Poslovodnog odbora za finansije, da bi generalni direktor kompanije postao 17. januara 1987. godine.

U vreme kad je Mišković bio na čelu Župe, ta fabrika je izuzetno dobro poslovala, bila veoma poznata, a njeni proizvodi traženi širom bivše Jugoslavije i u inostranstvu, jer je proizvodila razne hemijske preparate i otrove koji su imali široku primenu u industriji i poljoprivredi .

Krajem 1989.prelazi u Beograd

Potkraj 1989. godine Mišković je kao jedan "od najuspešnijih socijalističkih direktora" prešao u Beograd, gde je u tadašnjem Izvršnom veću Srbije (srpska vlada) dobio potpredsednički položaj.

Mišković je jutros priveden u policiju i određeno mu je zadržavanje do 48 sati zbog osnovane sumnje da je umešan u malverzacije prilikom privatizacije putarskih firmi.
Dobro upućeni u tadašnju kadrovsku kombinatoriku se prisećaju da je lično Slobodan Milošević zaslužan što se Mišković za mnoge neočekivano našao na vrlo visokoj dužnosti u izvršnoj vlasti.

Mišković se, inače, u vreme dok je bio na čelu Župe svojski potrudio da o poslovnim uspesima kompanije koju je predvodio redovno, a to znači gotovo svakodnevno, izveštava i Televizija Beograd u udarnim informativnim emisijama.

Izgleda da je baš pod tom impresijom Milošević odlučio da do tada manje poznatog provincijskog direktora preko noći promoviše u potpredsednika vlade.

Privatni biznis

Nije se, međutim, Mišković dugo zadržao na važnoj funkciji u izvršnoj vlasti, već je naredne godine odlučio da krene u privatni biznis, kako je kasnije sam objasnio, sa grupom najbližih saradnika i istomišljenika u dva apartmana tada novog hotela "Slavija" u Beogradu.



Sopstveni biznis Mišković je počeo uspešno da razvija, uprkos ratovima koji su u to vreme besneli na prostoru bivše Jugoslavije, kroz svoje preduzeće Delta M, ulazeći u razne trgovinske i druge aranžmane sa partnerima u domaćem agraru, osiguranju, a kasnije i bankarstvu i drugim delatnostima.

Mišković je Ekonomski fakultet završio u Kragujevcu 1971. godine, javno se nikad nije izjašnjavao o politici koju je Srbija vodila devedesetih godina, a od Srpske pravoslavne crkve dobio je orden Svetog Save,

Posle političkih promena u Srbiji 5. oktobra 2000. godine, Mišković je, kako se tvrdilo u dobro obaveštenim krugovima, uživao podršku nekih od lidera nove vlasti, uključujući i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Dušana Mihajlovića.

Otmica

Početak protekle decenije bio je, međutim, vrlo dramatičan za Miškovića, jer je 9. aprila 2001. godine kidnapovan. Ali već sledećeg dana je oslobođen i njegovim otmičarima je, kako se tada tvrdilo, plaćeno "u kešu" sedam miliona nemačkih maraka.

Neki analitičari su kasnije, nakon ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića u martu 2003, tvrdili da su atentatori na predsednika Vlade Srbije isti oni koji su ranije organizovali i otmicu Miškovića.

Posle epizode s kidnapovanjem Mišković se retko pojavljivao u javnosti, a interesovanje za njegovo poslovanje je opet naglo poraslo 2004. kada je prodao Delta banku italijanskoj finansijskoj grupaciji Inteza.

Bogatstvo

Kasnije je Mišković serijom za njega i njegovu kompaniju uspešnih preuzimanja drugih domaćih preduzeća stvorio svoje poslovno carstvo, koje je preraslo u Delta holding korporaciju.

Sada ostaje da se sačeka i vidi kako će "najbogatiji Srbin" prebroditi verovatno najtežu bitku u svojoj biznis karijeri, jer treba da se odbrani od teških optužbi za nezakonite radnje u privatizaciji domaćih putarskih preduzeća
Poljski časopis "Vprost" je u anketi objavljenoj u jesen 2008. godine vrednost Miškovićeve imovine procenio na više od dve milijarde dolara i svrstao ga na 42. mesto na listi stotinu najbogatijih biznismena srednje i istočne Evrope.

Mišković je u protekle četiri godine nastojao da dalje proširi poslove, posebno ulažući u razvoj trgovinskog lanca Delta Maksi koji je, međutim, prošle godine bio prinuđen da proda belgijskoj grupaciji Delez, kako se nezvanično tvrdilo zbog nedostatka obrtnih sredstava.

Domaći analitičari su, uprkos retkom pojavljivanju Miškovića i javnosti, stalno tvrdili da on ima veliki uticaj na politička zbivanja u Srbiji, a u poslednje vreme se spekulisalo i da mu nisu po volji najnovije akcije Vlade Srbije u raspetljavanju raznih korupcionaških afera .

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
najbogatiji srbi tajkuni hapšenja Delta Miroslav Mišković

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana