Međunarodni monetarni fond (MMF) oglasio se sa ozbiljnim upozorenjem: globalni bilansi računa drastično su porasli tokom 2024. godine, prekinuvši trend postepenog smanjenja koji je trajao od finansijske krize 2008–2009.
U svom godišnjem Izveštaju o spoljnim sektorima, MMF jasno poručuje da carine nisu rešenje za ove rastuće probleme, već da mogu samo pogoršati situaciju.
Izveštaj, koji analizira neravnoteže u 30 najvećih svetskih ekonomija, naglašava da iako trgovinski suficiti ili deficiti nisu nužno loši, postaju rizični kada pređu određene granice. MMF ističe da bi dugotrajne unutrašnje neravnoteže, neizvesna fiskalna politika i eskalacija trgovinskih tenzija mogle narušiti globalno poverenje, izazvati finansijski stres i naštetiti kako zemljama dužnicima, tako i poveriocima.
Kritika Trampove politike i rizik od trgovinskog rata
U ovom kontekstu, MMF posebno kritikuje politiku bivšeg predsednika SAD, Donalda Trampa, koji je uveo više carine gotovo svim trgovinskim partnerima. Iako Trampova administracija tvrdi da su carine neophodne za povećanje budžetskih prihoda i ispravljanje dugogodišnjih trgovinskih deficita, MMF upozorava na opasne posledice.
"Dalja eskalacija trgovinskog rata imala bi ozbiljne makroekonomske posledice", navodi se u izveštaju. Povećane carine bi kratkoročno smanjile globalnu tražnju i dodatno podigle inflaciju kroz poskupljenje uvoza. MMF takođe ističe da bi rastuće geopolitičke tenzije mogle izazvati promene u međunarodnom monetarnom sistemu, što bi dodatno ugrozilo finansijsku stabilnost.
Koreni problema: Viškovi i deficiti tri najveće ekonomije
Glavni razlog za povećanje globalnih trgovinskih neravnoteža u 2024. godini leži u širenju viškova i deficita u tri najveće ekonomije sveta:
- SAD: Deficit se povećao za 228 milijardi na oko 1.130 milijardi dolara.
- Kina: Suficit je porastao za 161 milijardu dolara na ukupno 424 milijarde dolara.
- Evrozona: Suficit je u prošloj godini porastao za 198 milijardi dolara na 461 milion dolara.
Glavni ekonomista MMF-a, Pjer-Olivije Gurinš, objašnjava da su preterani trgovinski viškovi i deficiti rezultat unutrašnjih distorzija. U zemljama sa deficitima uzrok može biti previše labava fiskalna politika, dok u zemljama sa suficitima često postoji manjak socijalnih mreža koje bi umanjile potrebu za prekomernim štednjama.
Rešenje u unutrašnjim reformama, ne u carinama
Prema MMF-u, rešenje leži u unutrašnjim reformama. Kina bi trebalo da poveća domaću potrošnju, Evropa da više ulaže u infrastrukturu, a SAD da smanje javne deficite i obuzdaju potrošnju. MMF posebno ističe da je američki javni deficit već prevelik, a da devalvacija juana zajedno sa dolarom može dodatno povećati kineski trgovinski višak.
Izveštaj, sastavljen pre usvajanja novog velikog zakona o smanjenju poreza i povećanju potrošnje u SAD, za koji je Budžetski biro Kongresa procenio da će u narednih 10 godina povećati američki deficit za dodatnih 3.400 milijardi dolara, dodatno naglašava ozbiljnost situacije. MMF tvrdi da carine imaju veoma ograničen efekat na globalne trgovinske neravnoteže, jer često podjednako smanjuju i investicije i štednju u zemlji koja ih uvodi, čime se trgovinski bilans suštinski ne menja. Neizvesnost u vezi sa carinama takođe može narušiti poverenje, izazvati veće oscilacije na tržištima i dovesti do jačanja dolara, što bi pogoršalo američki deficit.
MMF takođe beleži porast korišćenja kineskog juana u međunarodnoj trgovini i finansijama, kao i rast uloge alternativnih sistema plaćanja i digitalnih privatnih valuta, što ukazuje na slabljenje tradicionalne američke uloge globalnog finansijskog "bankara i osiguravača". Slabljenje tražnje za američkim obveznicama dodatno nagoveštava zabrinutost oko fiskalne održivosti SAD.
Ostavi komentar