Iako ulaganje u polovnog dizelaša nije isplativije od investicije u nekretnine ili zlato, jasno je da vreme dizela neminovno prolazi, bar u Evropi
Prelomni trenutak svakako je bio Dizelgejt skandal iz 2015. godine, nakon čega su proizvođači i kupci novih vozila na zapadu, motivisani taksama i subvencijama, počeli da se distanciraju od automobila sa dizel motorima.
Posledice su već vidljive. Ako pogledamo ponudu novih automobila, gotovo je nemoguće pronaći dizel motor u klasi malih gradskih automobila. Slično je i u srednjoj klasi, sve do većih SUV modela, dostavnih vozila i poslovnih limuzina.
Drastičan pad prodaje
Primer za to je Volkswagen grupa, koja dizel agregate nudi tek od modela Golf i sličnih vozila. Stellantis je praktično penzionisao svoj 1.5 dizel motor, koji se može dobiti još samo uz dostavne modele Pežoa, Sitroena, Fijata i Opela. Renault je, uz Volkswagen, jedan od retkih proizvođača koji i dalje nudi dizele u svojoj gami. Japanski proizvođači su bez izuzetka prestali sa ponudom dizelaša, a kod Tojote se mogu naći samo još u modelima Land Cruiser, Hilux i u dostavnom programu. Dizeli su nestali i kod Kije i Hjundaija, a kineski proizvođači su gotovo u potpunosti preskočili motore sa unutrašnjim sagorevanjem i odmah se prebacili na električne automobile.
Podaci ACEA-e, Evropske asocijacije proizvođača automobila, pokazuju drastičan pad prodaje dizelaša u Evropi. Pre samo pet godina, dizel automobili činili su čak 28 odsto ukupne prodaje novih vozila. Međutim, taj udeo je iz godine u godinu padao, pa ove godine tek nešto više od devet odsto kupaca bira dizel. To ih stavlja ispod električnih automobila, koji čine 15 odsto ukupne prodaje. Treba napomenuti i da među tih devet odsto kupaca sve manje ima fizičkih lica, već su to uglavnom kompanije koje ih kupuju kao službena vozila.
Šta sledi?
Samim tim, jasno je da će u narednoj deceniji polovni dizeli i na našem tržištu postati dosta tražena roba, pogotovo uzimajući u obzir navike domaćih kupaca. Tokom 2024. godine, u Srbiji je prvi put registrovano nešto preko 132.000 polovnih vozila, od čega su dizelaši zauzeli čak 63 odsto, odnosno 83.208 automobila. Nasuprot tome, benzinci, uključujući i one sa TNG konverzijom, činili su 33 odsto.
Ova statistika dovoljno govori o popularnosti dizelaša na našem tržištu, uprkos činjenici da je dizel skuplji od benzina i da je isplativ samo vozačima koji prelaze veliki broj kilometara.
Na osnovu navedenih rezultata prodaje novih automobila, jasno je da će ovaj izvor vremenom presušiti. Ako uzmemo u obzir da se kod nas najčešće kupuju polovna vozila starija od deset godina, realno je očekivati da će i naše tržište narednih godina ući u fazu smanjenja ponude. Ipak, kako sada stvari stoje, cena dizelaša će još dugo biti stabilnija u odnosu na benzince i hibride, a naročito u odnosu na čisto električna vozila.
Ostavi komentar