Tekst objavljen: 07.11.2022 14:45        


Građani Srbije najviše štede u devizama i to 90 odsto u evrima, dok je u poslednje vreme evidentirana i povećana štednja u rubljama, ali ne očekujemo njeno značajno povećanje, izjavio je danas predsednik Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita Hasan Hanić

Građani Srbije najviše štede u evrima


Hanić je, uoči okruglog sto o osiguranju bankarskih depozita, rekao da je štednja u rubljama posledica većeg broja građana Rusije koji su u Srbiji otvorili veći broj kompanija.

"Ne očekujem perspektivno da će dolaziti do znatno većeg porasta štednje u rubljama, jer se ne očekuje priliv Rusa i drugih sa ruskih govornih područja, gde se rublja koristi kao valuta, u Srbiju", rekao je on.

Građani Srbije štede najčešće u devizama, od čega je 90 odsto štednja u evrima, rekao je on.

"Štednja građana uprkos svim nepovoljnim uticajima, nakon izvesnog pada do koga je došlo u martu i aprilu, veoma se brzo oporavila. Došlo je do izvesne promene strukture štednje u tom periodu, smanjen je deo u dinarima, a povećan u evrima, ali se kasnije desio i obrnuti proces", rekao je on.

Izrazio je očekivanje da će se zbog atraktivnih kamata, ali i drugih pogodnosti povećati dinarska štednja, što vodi ostvarivanju strateških ciljeva u pogledu dinarizacije.

"Tendencija dinarizacije je na sreću izražena u poslednjih nekoliko godina. Udeo dinarske u ukupnoj štednji se povećava tokom vremena", rekao je on.

Govoreći o izazovima inflacije, Hanić je kazao da će i Narodna banka Srbije reagovati povećanjem referentne kamate, kao što čine Evropska centralna banka i američki FED.

"Na taj način deluje na obuzdavanje tražnje. Smatra se da je mnogo brži porast tražnje od kamate faktor koji dovodi do porasta cena i inflacije", rekao je on.

Dodao je da valja imati u vidu da taj ekonomski lek ima vrlo ozbiljnu ekonomsku posledicu a to je usporavanje ekonomske aktivnosti, stagnaciju, a u nekim slučajevima i opadanje ekonomske aktivnosti.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE


"Smatra se da je bolje privremeno žrtvovati rast BDP da bi se izborili sa inflacijom, obezbedili da ona postepeno opada, i da se krajem naredne i možda početkom 2024. godine vrati u takozvane optimalne okvire", rekao je on.

Hanić je istakao da je veoma važno održati poverenje u bankarski sistem jer bez štednje nema rasta.

"Kada nemamo štednje, onda nemamo mogućnosti da finansiramo privredu u dovoljnoj meri, mnogi razvojni projekti ostaju neaktivirani, to usporava rast preduzeća što u makro razmerama dovodi do opšteg pada ekonomske aktivnosti, što se vidi kroz pad BDP-a", rekao je on.

Jedna od funkcija Agencije na čijem je Hanić čelu je da bude i stečajni upravnik banaka.

"Ranije kritike rada bile su u pogledu sporosti odvijanja procesa okončavanja stečajeva banaka. Važno je da se u tim stečajevima ostvare deobe i da zarobljena sredstva što pre dođu u ruke poverilaca kojima i pripadaju. Mislim da smo u poslednjih nekoliko godina uspeli snažno da ubrzamo te procese", rekao je on.

Naveo je da su sada češća otuđenja imovine banaka u stečaju, a da je ubrzan i proces naplate od strane dužnika stečajnih dužnika.

Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić je situaciji, u kojoj krediti postaju sve skuplji i sve ih je manje sa fiksnom kamatom, ocenio kao posledicu preduzetih mera restriktivne monetarne politike u borbi protiv inflacije.

"Smanjuje se količina novca u opticaju. Novac postaje nedostupniji, što se na bankarski sektor preliva u smislu davanja i cene kredita", rekao je on.

U uslovima dvocifrene inflacije mere su lek koji se mora primeniti da bi se ona prvo zaustavila, a zatim vratila u granice koje je naznačila NBS.

On je istakao da je bankarski sektor pokazao snagu u situacijama kovida 19 i inflacije.

"Zdrav bankarski sektor, koji je stabilan, likvidan i solventan je dobar za privredu i građane Srbije. Sada postoje inflatorni pritisci, a bankarski sektor nastavlja da kreditira privredu i građane. Cene kredita su u očekivanim granicama povoljnosti, a građani i privreda nastavljaju da ih uzimaju, što je dobro za privrednu aktivnost i kreiranje tražnje", rekao je on.

Neke evropske zemlje najavljuju dodatno oporezivanja bankarskih profita a Vasić kaže da takve ideje ne stoje za bankarski sektor Srbije.

"Mi nemamo nekakav ekstraprofit, čak je u odnosu na prethodne godine profit i smanjen", rekao je on i podsetio na značajnu dodatnu podršku koju je ovaj sektor pružio građanima i privredi od 2020. godine.

Poručio je da ne može biti dobro bankama a da ne bude dobro građanima, i obrnuto.

"U našem bankarskom sektoru profitne stope su daleko manje nego u prethodnim godinama. Ali to je doprinos i našeg bankarskog sektora opštoj ekonomskoj situaciji u svetu, a pre svega u Srbiji", rekao je on.

Okrugli sto u nedelji štednje na temu "Sistem osiguranja depozita kao faktor stabilnosti finansijskog sistema" koji uz Agenciju i Udruženja banaka organizuje i Beogradska bankarska ademija okupio je i predstavnike više banaka i NBS.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
evri štednja novca devizna štednja štednja u evrima hasan hanić

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana