Izvoz informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) iz Srbije dostigao je 1,84 milijarde evra u prvih pet meseci ove godine, što predstavlja rast od 14% u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Narodne banke Srbije
Statistika jasno ukazuje na dominantnu ulogu ovog sektora, jer svaki osmi dinar koji privreda Srbije stvori dolazi upravo iz IT sektora.
Povezivanje domaće pameti sa globalnim tržištem bio je ključan zadatak srpskog IKT sektora. Mnogi srpski timovi su prešli put od malih startapova do kompanija koje sarađuju sa najvećim svetskim IT gigantima. Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za IT i e-Upravu, ističe: "Prošle godine smo dosegli 4,1 milijardu. Ove godine prognoze su, ja bih rekao, 4,5 do 5 milijardi evra. I sve ono što je Vlada radila prethodnih desetak godina, ulažući na razne načine u razvoj IT sektora, sada vidimo te rezultate, koliko je otporan sektor i kolika je njegova perspektiva. Srbija je bila i ostala zemlja poljoprivrede, ali je sve više i zemlja inovacija!"
Dominacija stranih kompanija i potreba za sopstvenim rešenjima
Izvoz IKT sektora je više od tri puta vredniji od domaćeg tržišta, što se objašnjava dominacijom stranih kompanija u srpskoj IT industriji. Stručnjaci naglašavaju da je budućnost industrije u razvoju sopstvenih ideja i proizvoda. Aleksandar Mastilović iz Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije ističe: "Ja mislim da bi kompanije koje su do sada svoj poslovni model bazirale na autsorsingu, tzv. iznajmljivanju sati svojih programera, trebalo da počnu da ulažu deo profita u sopstvena rešenja. Osim priče o izvozu i promocije prema vani, mislim da sad treba da počnemo da govorimo i o domaćem tržištu koje takođe stvara vrednost, a ponekad ga tokom ove priče o izvozu zanemarimo i stavimo u drugi plan."
Izazovi i budući planovi
Iako IKT sektor nastavlja rast, suočava se sa značajnim izazovima. Među njima su odliv kadrova, zavisnost od stranih kompanija, nedostatak sopstvenih proizvoda i manjak školovanog kadra sa domaćih univerziteta.
Kao odgovor na ove izazove, Mihailo Jovanović navodi: "Uveli smo u osnovne škole informatiku i računarstvo kao obavezan predmet od 5. do 8. razreda i sad već imamo petu ili šestu generaciju koja ima taj 'algoritamski' način razmišljanja i usmeravamo ih ka tehničkim naukama i fakultetima. Recimo, u Kragujevcu nam nedostaje jedan tehnički fakultet iako je odličan Univerzitet, ali mi se tamo moramo izboriti baš zbog Data centra da imamo poseban tehnički fakultet."
Korak bliže ka novom tehničkom fakultetu u Kragujevcu mogao bi biti učinjen uskoro, nakon posete ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića državnom Data centru, gde se razgovaralo o unapređenju digitalne infrastrukture u obrazovanju i primeni veštačke inteligencije u nastavi.
Nastavak ulaganja u inovacionu infrastrukturu biće jedan od prioriteta Programa razvoja zemlje do 2035. godine, čije predstavljanje je najavljeno za septembar. Kao najveći izazovi izdvajaju se primena veštačke inteligencije u javnoj upravi i privredi, uvođenje 5G mreže i usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta.
Ostavi komentar