Tekst objavljen: 22.07.2026 13:33        

Prevare putem SMS poruka i aplikacija za dopisivanje više nisu samo pojedinačni incidenti, već ozbiljan ekonomski problem koji pogađa milione ljudi širom sveta.

Ko najčešće naseda na prevare preko poruka? Novo istraživanje otkriva ko najlakše ostaje bez novca


Novo istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da građani Srbije u proseku izgube 425 evra svaki put kada postanu žrtve ovakve prevare, dok bi ukupna globalna šteta mogla da premaši 173 milijarde evra.

Istraživanje ukazuje da organizovane kriminalne grupe sve češće koriste ekonomsku neizvesnost, rast troškova života i finansijske probleme građana kako bi ih naveli da uplate novac ili otkriju poverljive podatke putem lažnih poruka.

Svaka prevara građane Srbije u proseku košta 425 evra

Prema podacima Kasperskyja, prosečan gubitak po žrtvi u Srbiji iznosi 425 evra, što je nešto manje od svetskog proseka od 638 evra, ali i dalje predstavlja značajan udar na kućni budžet. Situacija je još ozbiljnija za deo građana. Čak 13,3 odsto žrtava u Srbiji izgubilo je više od 1.175 evra, odnosno iznos koji za mnoge predstavlja nekoliko mesečnih plata. Kada se pojedinačni slučajevi saberu, razmere problema postaju ogromne. Ako bi samo deset odsto od oko tri milijarde korisnika aplikacija za razmenu poruka širom sveta postalo žrtva prevare, ukupna šteta premašila bi 173 milijarde evra.

Većina prevara nikada nije prijavljena

Jedan od najvećih problema jeste to što veliki broj prevara ostaje van zvanične statistike. U Srbiji samo 20,4 odsto prevarenih slučaj prijavi policiji, dok 24,4 odsto o tome obavesti svoju banku. Na globalnom nivou situacija nije mnogo drugačija - svega četvrtina žrtava obraća se policiji, a još manje banci. To znači da je stvarni obim finansijske štete verovatno znatno veći od procenjenog.

Najčešće prevare u Srbiji

Istraživanje pokazuje da su u Srbiji najrasprostranjenije: investicione prevare (41,2%), lažne poruke o dostavi pošiljke (39,2%), lažno predstavljanje poznatih kompanija i brendova (33,2%). Prevaranti koriste poruke koje izgledaju potpuno legitimno, stvarajući osećaj hitnosti ili poverenja kako bi naveli korisnike da kliknu na link, unesu podatke sa platne kartice ili izvrše uplatu. Na globalnom nivou najčešće su prevare sa lažnim dostavama (38%), zatim investicione prevare (37%), dok su na trećem mestu poruke koje se lažno predstavljaju kao poznati brendovi (31%).


Građani su sve češće na meti

Više od polovine svih prevara obuhvaćenih istraživanjem dogodilo se u poslednjih pet meseci, dok je čak 28 odsto ispitanika bilo meta prevaranata tri ili više puta.

Prema rečima Rada Furtule, presales menadžera kompanije Kaspersky za Zapadni Balkan, prevare putem poruka postale su visoko organizovan oblik kriminala.

- Prevare putem poruka neprimetno izvlače novac iz domaćinstava koja su već pod ozbiljnim finansijskim pritiskom. Organizovane kriminalne grupe danas deluju velikom brzinom i preko gotovo svih komunikacionih kanala - rekao je Furtula.

Stručnjaci upozoravaju da žrtve nisu samo stariji građani. Istraživanje pokazuje da su gotovo podjednako pogođeni pripadnici generacije Z, milenijalci i generacije X, pri čemu su milenijalci najčešće meta investicionih prevara i ponuda za navodnu brzu zaradu.

Kako se zaštititi?

Kaspersky savetuje građanima da nikada ne otvaraju linkove iz sumnjivih poruka niti da dele lične ili bankarske podatke bez prethodne provere. Svaku poruku koja traži hitnu uplatu ili ažuriranje podataka trebalo bi proveriti preko zvaničnih kanala kompanije ili banke. Stručnjaci preporučuju korišćenje bezbednosnih programa koji mogu da prepoznaju fišing napade, redovno ažuriranje uređaja, korišćenje menadžera lozinki, kao i edukaciju svih članova porodice o najčešćim oblicima internet prevara. Istraživanje je sprovela kompanija Censuswide u ime kompanije Kaspersky tokom aprila 2026. godine na uzorku od 2.806 žrtava prevara putem poruka iz Evrope, Severne Amerike i Afrike.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Kasperski prevare internet prevare

Kalkulator dozvoljenog minusa

Imate problem
o kom želite
da pišemo?

Opišite nam ga, a
mi ćemo ga objaviti.

Opiši problem