Platforma Booking, iako ne doprinosi direktno rastu sive ekonomije, omogućava neregistrovanim stanodavcima da oglašavaju smeštaj u Srbiji, čime podstiče ilegalno poslovanje
Ključni problem leži u tome što "Booking" nema registrovano predstavništvo u Srbiji, što otežava nametanje obaveza poštovanja domaćih propisa.
Pregovori bez rešenja: eTurista kao ključni problem
Jelena Mićić, vodeća savetnica za konkurentnost u NALED-u, ističe da je Turistička inspekcija u više navrata pregovarala sa "Bookingom" kako bi se oglašivači na platformi povezali sa eTuristom, Centralnim informacionim sistemom (CIS) za ugostiteljstvo i turizam u Srbiji. Svi legalni subjekti u turizmu moraju biti registrovani na ovom portalu Ministarstva turizma i omladine.
Precizan broj nelegalnih subjekata u Srbiji je nepoznat, za razliku od legalnih koji su vidljivi kroz eTuristu. "Booking", gigant u svetu digitalnih putovanja sa preko 28 miliona smeštajnih jedinica globalno, obavezao se da posluje u skladu sa nacionalnom regulativom u svim zemljama. Međutim, u slučaju Srbije, to nije slučaj.
Neprihvatljivi uslovi za "Booking"
Ministarstvo turizma predložilo je da se na "Bookingu" ubuduće oglašavaju samo objekti koji bi kompaniji dostavljali jedinstveni identifikacioni broj dobijen od eTuriste. Time bi se osigurala njihova registracija. Međutim, iz "Bookinga" je stigao odgovor da je to za njih trenutno neprihvatljivo. Zbog sličnih problema, "Booking" su tužile i Hrvatska, Austrija, te neke skandinavske zemlje, dok je Turska čak zabranila njihov rad dok se nisu uskladili sa lokalnim propisima.
Izgubljeni prihodi i nelojalna konkurencija
"Booking" je u međuvremenu izmenio načine plaćanja tako da gost uplaćuje iznos direktno oglašivaču. Oglašivač, nakon što odbije proviziju, uplaćuje ostatak vlasniku smeštaja, koji bi, u teoriji, trebalo da plati porez. U praksi, ovo se retko dešava jer je mali broj vlasnika registrovan za izdavanje smeštaja. Posledica je da država ostaje bez poreskih prihoda, a lokalne samouprave bez prihoda od turističkih taksi.
Neregistrovani subjekti doprinose širenju sive ekonomije, što negativno utiče na javne prihode, tržišnu konkurenciju i celokupni poslovni ambijent. Jelena Mićić naglašava da to može stvoriti utisak kod stranih turista da sistem u Srbiji ne funkcioniše adekvatno. Legalni izdavaoci smeštaja su u nepovoljnom položaju jer plaćaju poreze i podložni su inspekcijskom nadzoru, dok nelegalni izbegavaju ove obaveze i mogu da nude niže cene. To dovodi do nelojalne konkurencije i utiče na broj gostiju, jer se korisnici često odlučuju za jeftiniji smeštaj, nesvesno podržavajući sivu ekonomiju.
Suzbijanje sive ekonomije u Srbiji
Uprkos izazovima, siva ekonomija u Srbiji je u padu. Prošlog oktobra obeleženo je deset godina od formiranja Koordinacionog tela za suzbijanje sive ekonomije. Trenutni program (2023-2025) beleži preko 70% realizacije planiranih aktivnosti, a već se priprema novi program za period 2026-2030. godine.
Učešće sive ekonomije u BDP-u Srbije u prethodnim godinama iznosilo je oko 21%, što znači da su milijarde evra godišnje van institucionalnih tokova, prema podacima NALED-a. Za dalje suzbijanje sive ekonomije ključan je rad inspekcije, a Mićićeva ističe da je u tom sektoru i dalje dosta praznih radnih mesta.
Ostavi komentar