Poljska ekonomija je 2025. godine dostigla vrednost od hiljadu milijardi dolara, čime se zemlja približila ulasku među 20 najvećih svetskih ekonomija, piše Volstrit žurnal.
Poređenja radi, početkom devedesetih, posle pada komunizma, Poljska je bila na nivou znatno siromašnijih država, dok danas po pojedinim pokazateljima sustiže i nadmašuje čak i Japan, prenosi Večernji list. Rast ekonomije pritom ostaje stabilan. Prošle godine bruto domaći proizvod porastao je za 3,6 odsto, nakon 3,0 odsto godinu ranije.
Od početka tranzicije devedesetih prosečan godišnji rast iznosio je oko četiri odsto, što Poljsku svrstava među najuspešnije evropske ekonomije. Ovakav razvoj zasniva se na snažnoj domaćoj potrošnji i kontinuiranim javnim ulaganjima, delom finansiranim iz fondova Evropska unija. Stabilno tržište rada i rast plata dodatno su podstakli ekonomsku aktivnost, dok su ulaganja modernizovala industriju i ubrzala razvoj digitalnih usluga.
Ekonomista Marcin Piatkowski ističe da je reč o „nedovoljno ispričanoj priči o uspehu“, naglašavajući kako Poljska predstavlja primer uspešnog približavanja razvijenijim članicama EU. Ključ uspeha vidi u otvorenim tržištima, snažnim institucijama i jasnim pravilima koja su omogućila dugoročno održiv rast, a ne samo u evropskim fondovima.
Zemlja je nakon pada komunizma brzo razvila snažan privatni sektor i diverzifikovanu industriju, što joj je omogućilo otpornost na krize. Uz izuzetak pandemije, Poljska je jedina članica EU koja od 1990-ih nije prošla kroz recesiju. Ovaj model razvoja danas privlači pažnju evropskih zvaničnika, naročito u kontekstu usporavanja rasta i fragmentacije globalne ekonomije.
Poljska, koja danas iz Nemačka uvozi više robe nego iz Kina, sve se češće ističe kao primer uspešne ekonomske integracije. Istovremeno, zbog svoje geopolitičke pozicije na prvoj liniji rata u Ukrajina, Poljska je postala i ključan stub evropske odbrane. Izdvaja veći udeo BDP-a za odbranu od bilo koje druge članice EU i raspolaže najvećom stalnom vojskom unutar Unije. Ipak, ulazak među vodeće ekonomije donosi i nove izazove. Očekuju se veći troškovi rada, slabiji prinosi na ulaganja i smanjenje sredstava iz fondova EU, koji bi mogli dostići vrhunac već 2026. godine. Uz to, budžetski deficit od 6,8 odsto BDP-a značajno premašuje evropski prag od tri odsto, što znači da će vlada morati da ograniči potrošnju i poveća prihode.
Dodatni izazov predstavlja demografija. Kao i ostatak Evrope, Poljska se suočava sa starenjem stanovništva i odlaskom radne snage u inostranstvo. Dolazak više od 1,5 miliona ukrajinskih izbeglica privremeno je ublažio taj pritisak, ali dugoročno će biti potrebno privući nove radnike i prilagoditi tržište rada. Uprkos svemu, analitičari smatraju da Poljska ima dobru polaznu poziciju zahvaljujući relativno niskom nivou privatnog zaduženja, što ostavlja prostor za dalja ulaganja i razvoj. Sledeći veliki cilj zemlje jeste članstvo u grupi G20, gde je već pozvana kao gost. Ulazak u taj krug dodatno bi ojačao njen međunarodni uticaj i potvrdio uspešnost ekonomskog modela zasnovanog na otvorenim tržištima, snažnim institucijama i stabilnim pravilima - vrednostima koje su, kako upozoravaju stručnjaci, danas sve više pod pritiskom.
Ostavi komentar