Tekst objavljen: 21.11.2026 7:41        

Zaposleni u Sloveniji do 18. decembra ove godine treba da dobiju obavezni zimski regres od 740,94 evra, dok radnici u državnim i javnim službama Hrvatske imaju pravo na božićnicu od najmanje 300 evra. Dodatna godišnja primanja postoje i u drugim zemljama regiona, ali se pravila značajno razlikuju. U Srbiji, međutim, 13. plata nije zakonska obaveza poslodavca, iako se takva isplata nekada praktikovala čak i u državnoj upravi.

Slovenci dobijaju gotovo 750 evra božićnice, Hrvati 300 - Zašto u Srbiji nema obavezne božićnice, a ko ipak dobija 13. platu?


Slovenija je prošle godine uvela zakonski obavezan zimski regres, koji mnogi nazivaju božićnicom. Za razliku od uobičajenih novogodišnjih bonusa, njegova isplata ne zavisi od poslovnih rezultata kompanije ili dobre volje poslodavca. Puni iznos za 2026. godinu iznosi 740,94 evra, što je 102,08 evra više nego prošle godine. Pravo na pun iznos imaju zaposleni koji su tokom cele godine radili puno radno vreme, dok se za kraći period zaposlenja obračunava srazmerni deo.

Ova naknada iznosi polovinu minimalne bruto zarade, koja u Sloveniji ove godine iznosi 1.481,88 evra. Isplaćuje se u novcu, a do zakonom propisanog iznosa uživa povoljan poreski tretman.

Hrvatska daje najmanje 300 evra zaposlenima u javnom sektoru

U Hrvatskoj božićnica nije univerzalno zakonsko pravo svih zaposlenih, ali je njena isplata uređena kolektivnim ugovorima u državnim i javnim službama. Za 2026. godinu zaposleni obuhvaćeni ovim ugovorima imaju pravo na najmanje 300 evra, ukoliko se u pregovorima ne ugovori drugačiji iznos.

Božićnice isplaćuju i brojna državna preduzeća, ali se iznosi razlikuju. Tako je za zaposlene u Hrvatskim autocestama predviđena isplata od 200 evra. U privatnom sektoru dodatna primanja zavise od kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili odluka pojedinačnih poslodavaca.

Severna Makedonija . Obavezan dodatak K-15

U Severnoj Makedoniji zaposleni imaju pravo na dodatno godišnje primanje poznato kao K-15, odnosno regres za godišnji odmor.

Prema opštem kolektivnom ugovoru za privatni sektor, radnicima koji su kod istog poslodavca radili najmanje šest meseci u kalendarskoj godini pripada najmanje 40 odsto propisane osnovice. Minimalni iznos K-15 sredinom 2026. godine bio je 19.116 denara, odnosno približno 310 evra.

Pravo na regres uređeno je i kolektivnim ugovorom za javni sektor, gde važe drugačiji uslovi obračuna. Iako se često poredi sa božićnicom, K-15 zapravo predstavlja naknadu povezanu sa godišnjim odmorom, a ne novogodišnju nagradu.



BiH razmatra 13. platu, Crna Gora ima drugačiji sistem

U Bosni i Hercegovini, prema istraživanju Kamatice, ne postoji jedinstvena zakonska obaveza isplate božićnice svim zaposlenima. Dodatna primanja zavise od entitetskih propisa, kolektivnih ugovora i odluka poslodavaca. Međutim, u Republici Srpskoj ponovo je otvoreno pitanje uvođenja 13. plate. Prema informacijama objavljenim 19. novembra, sindikati i poslodavci usaglasili su predlog prema kojem bi radnicima mogla biti isplaćena dodatna primanja u visini jedne prosečne zarade. Polovina bi predstavljala regres za godišnji odmor, a druga polovina nagradu za doprinos poslovanju.

Predviđen je i povoljniji poreski tretman ovih primanja. Ipak, reč je o predlogu koji još čeka odluku nadležnih institucija, pa se ne može govoriti o već uvedenoj obaveznoj 13. plati. U Crnoj Gori ne postoji opšta zakonska obaveza isplate božićnice. Regres za godišnji odmor uključen je u strukturu zarade, kroz njen poseban deo koji obuhvata i naknadu za ishranu tokom rada.


Kada je u Srbiji postojala 13. plata?

Iako zaposleni u Srbiji danas nemaju zakonski garantovanu 13. platu, ovakve isplate nisu novost. Dodatne godišnje nagrade postojale su i ranije, naročito u preduzećima koja su ostvarivala dobre poslovne rezultate. Jedan od dokumentovanih primera potiče iz decembra 2006. godine, kada su pojedina ministarstva Vlade Srbije odlučila da zaposlene nagrade 13. platom.

Prema pisanju medija, iznosi su se kretali od 25.000 do 30.000 dinara. Međutim, nije postojala jedinstvena odluka Vlade o takvoj isplati. Ministarstva su samostalno odlučivala o dodatnim primanjima, u zavisnosti od raspoloživih sredstava. To pokazuje da je 13. plata u Srbiji postojala kao praksa pojedinih poslodavaca, ali ne i kao univerzalno zakonsko pravo svih radnika.

Zašto zaposleni u Srbiji danas nemaju obaveznu božićnicu?

Važeći Zakon o radu ne propisuje obaveznu isplatu 13. plate ili božićnice svim zaposlenima. Analiza Kamatice utvrdila je da član 105. Zakona o radu predviđa mogućnost isplate nagrada i bonusa po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca, dok član 120. omogućava da se opštim aktom ili ugovorom o radu utvrde i druga primanja. To znači da kompanija može zaposlenima da isplati dodatnu zaradu na kraju godine, ali takva isplata nije automatska zakonska obaveza. 

Ipak, Srbija ima zakonski predviđen regres za korišćenje godišnjeg odmora. Prema članu 118. Zakona o radu, zaposleni imaju pravo na ovu naknadu u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Za razliku od slovenačkog zimskog regresa, zakon u Srbiji ne propisuje jedinstven iznos niti obaveznu posebnu isplatu pred novogodišnje praznike. Zbog toga radnici sa istim mesečnim primanjima mogu imati različite ukupne godišnje zarade, u zavisnosti od kompanije u kojoj rade i ugovorenih dodatnih prava.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Refresh

Povezane teme:
novac regres

Kalkulator dozvoljenog minusa

Imate problem
o kom želite
da pišemo?

Opišite nam ga, a
mi ćemo ga objaviti.

Opiši problem