Srbija se ističe kao jedinstvena zemlja u kojoj se dobici od kocke i klađenja ne oporezuju, što je praksa koja odstupa od regionalnih i evropskih standarda. Dok zaposleni građani uredno plaćaju porez na dohodak, onima koji ostvare milionske iznose kroz igre na sreću to nije obaveza
Prema važećem zakonodavstvu, dobici do 143.872 dinara (oko 1.200 evra) su neoporezivi kod klasičnih igara na sreću Državne lutrije Srbije, poput Lota ili Binga. Međutim, dobici ostvareni u privatnim kockarnicama, kazinima i kladionicama u potpunosti su oslobođeni poreza, bez obzira na visinu sume. To znači da igrač koji osvoji, na primer, 100 miliona evra, taj iznos u celosti zadržava.
Ova poreska olakšica je predmet diskusije među stručnjacima. Advokat Marko Paštar, specijalizovan za poresko pravo, izrazio je iznenađenje zbog malo poznate činjenice da srpsko zakonodavstvo praktično direktno podstiče kockanje. On ističe da nije pronašao sličan model u drugim evropskim zemljama, gde se prihodi od igara na sreću bar delimično oporezuju.
Kakva je poreska praksa u komšiluku?
Analizom poreskog tretmana dobitaka od igara na sreću u zemljama regiona, može se doći do zaključka da se Srbija izdvaja.
- Republika Srpska ima najstroži pristup sa progresivnom skalom oporezivanja od 10 do 30% na dobitke veće od 1.000 KM (oko 500 evra), što znači da se veći dobici više oporezuju.
- U Federaciji BiH se na sve dobitke iznad 100 KM plaća porez od 10%.
- Hrvatska primenjuje progresivne stope na iznose veće od 100 evra, uz povoljniji obračun za dobitnika.
- Makedonija oporezuje dobitke po stopi od 15%, s tim što se neoporezivi deo od 80 evra primenjuje samo za dobitke do tog iznosa. Za veće dobitke, porez se plaća na celokupan iznos.
- Slovenija ne oporezuje dobitke do 300 evra, nakon čega primenjuje stopu od 15%.
- Rumunija nema neoporezivi deo, a porez je progresivan i kreće se od 3 do 40%, u zavisnosti od visine dobitka.
- Crna Gora je tek nedavno uvela porez od 15% na dobitke veće od 300 evra.
Iako država Srbija prikuplja značajne naknade od priređivača igara na sreću (gotovo 21 milijardu dinara u 2024. godini, tri puta više nego 2018.), i te kompanije plaćaju poreze kao i svi drugi privredni subjekti, Marko Paštar smatra da to nije adekvatna kompenzacija za neoporezivanje dobitaka. On veruje da bi uvođenje poreza na dohodak od igara na sreću značajno smanjilo potražnju i broj kockara.
Budućnost regulacije i izazovi
Procena potencijalnih poreskih prihoda od oporezivanja dobitaka nije jednostavna zbog složenosti praćenja tokova novca. Međutim, stručnjaci se slažu da bi prihodi bili značajno veći nego što su trenutne naknade koje plaćaju kladionice. Najjednostavnije rešenje bilo bi izjednačavanje poreskog tretmana klasičnih i posebnih igara na sreću. Postavlja se i pitanje visine neoporezivog iznosa od 1.200 evra u Srbiji, s obzirom na to da nigde u regionu nije veći od 500 evra.
Analiza agencije Plum Mark pokazuje da svaki punoletni građanin Srbije godišnje u proseku potroši oko 26.000 dinara na kockanje i klađenje. Ukupni prihod industrije igara na sreću u 2023. godini iznosio je oko 1,2 milijarde evra, uz čistu dobit od gotovo 140 miliona evra. Prihodi deset najvećih kompanija u ovoj industriji porasli su nominalno više od četiri puta od 2012. godine.
Marko Novaković, viši naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu, ističe poguban uticaj kocke na društvo i kritičan je prema nedostatku regulacije u oblasti reklamiranja. On navodi da je kontradiktorno da poznati sportisti i glumci reklamiraju kockanje, te da se čak i domaća fudbalska liga naziva po kladionici. U poređenju s tim, Italija je još 2018. godine zabranila svaku promociju i sponzorisanje kockanja.
Dobre vesti su da su izmene Zakona o oglašavanju, kojima se zabranjuje poznatim ličnostima da reklamiraju klađenje i kockanje, u skupštinskoj proceduri. Takođe, izmenama Zakona o igrama na sreću s kraja prošle godine drastično su povećane naknade i porezi za priređivače, a neke od tih odredbi stupaju na snagu 2026. godine. Međutim, oporezivanje dohotka od kockanja još uvek nije na dnevnom redu.
Dodatni problem predstavlja to što kladionice i kockarnice ne obračunavaju PDV od 20%, niti plaćaju akcize na usluge igara na sreću. Pravni ekspert Marko Paštar ukazuje da je poresko oslobađanje dobitaka sporno ne samo sa aspekta legitimiteta, već i legaliteta, s obzirom na to da Zakon o budžetskom sistemu propisuje da se poreska oslobođenja mogu uvoditi samo poreskim zakonom.
Za promenu je, prema Novakoviću, potrebna politička volja, detaljna analiza uticaja kocke na populaciju i usvajanje novih strategija i zakona. Dok se to ne dogodi, situacija ostaje u stilu "Las Vegas na svakom ćošku".
Ostavi komentar