Stopa nezaposlenosti u Srbiji trenutno iznosi 9,1 odsto, što predstavlja kontinualan pad tokom poslednjih godina, izjavio je Milan Bosnić, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ)
Glavni razlog ovog pozitivnog trenda je dinamičan privredni rast i razvoj zemlje.
Bosnić ističe da se ekonomska kretanja koja doprinose smanjenju nezaposlenosti ogledaju u rastućem broju poslodavaca i bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ključno je i to što novootvorena radna mesta nisu više samo najbazičnija, već se sve više odnose na složenije delatnosti.
"Kompanije koje otvaraju strani, ali i domaći investitori, više se ne bave pretežno radno-intenzivnim poslovima. Sve je više firmi koje dolaze da se bave projektovanjem, razvojem i proizvodnjom gotovih proizvoda, a ne samo preradom sirovina. Zbog toga je primetan i porast standarda radnika u tim firmama", naglasio je Bosnić.
IT stručnjaci i zanatlije na vrhu liste traženih zanimanja
Godinama unazad, IT stručnjaci ostaju najtraženiji na tržištu rada u Srbiji. Sledi velika potražnja za inženjerima i pravnicima, ali je i primetan deficit kvalifikovanih majstora poput stolara, zidara, keramičara, armirača, bravara i zavarivača.
Bosnić objašnjava da je velika potražnja za zanatlijama rezultat kombinacije faktora. Jedan od njih je bio odliv iskusnih majstora u inostranstvo zbog boljih zarada. Međutim, u poslednje vreme je sve primetniji trend njihovog povratka u Srbiju, jer su se domaće zarade značajno približile onima u inostranstvu, uz niže troškove života i prednost boravka u domovini. Drugi faktor je nedovoljan broj mladih koji se odlučuju za zanatske smerove u školama.
"To se sada pokazalo kao pogrešno, jer ljudi u tim poslovima mogu da zarade znatno iznad prosečne plate i mogu da biraju poslove koje će da rade i gde će da rade", ocenio je Bosnić.
S druge strane, suficitarna zanimanja sa kojima se najduže čeka na posao, prema podacima NSZ, su administratori, saradnici u kulturi, knjigovođe-kontisti i šivači tekstila.
NSZ menja fokus: Od nezaposlenih ka poslodavcima
Podaci o deficitarnim i suficitarnim zanimanjima jasno ukazuju na pravac razvoja srpske privrede. Za one koji se teže zapošljavaju, NSZ nudi brojne besplatne obuke, edukacije i prekvalifikacije kako bi stekli tražena znanja i veštine. Usluge uključuju i pomoć u pisanju CV-a i pripremi za intervjue.
Bosnić naglašava promenu fokusa NSZ. Dok je ranije služba bila usmerena isključivo na nezaposlene, sada je u fokusu saradnja sa poslodavcima. "Više nije problem nezaposlenost, već to što privreda ne može da nađe odgovarajući kadar", ističe on.
Od početka ove godine, NSZ je obišla preko 70.000 poslodavaca, razgovarajući o njihovim potrebama za kadrovima, znanjima i veštinama koje im nedostaju. Na osnovu ovih informacija, NSZ će, zajedno sa poslodavcima, raditi na edukaciji i promociji traženih znanja i veština.
Struktura nezaposlenih i sezonski poslovi
Na evidenciji NSZ u junu je bilo 344.788 nezaposlenih, što je za 7 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Mlađi od 30 godina činili su 17,7 odsto, stariji od 50 godina 40,5 odsto, dok su ostali bili u starosnoj dobi od 30 do 49 godina.
Bosnić ukazuje na nepovoljnu obrazovnu strukturu nezaposlenih, gde čak 117.000 ima nezavršenu ili samo osnovnu školu, a još 87.000 završeno do tri razreda srednje škole. Veliki broj ovih lica ima i nizak nivo digitalne pismenosti i duže od dve godine su na evidenciji NSZ. Cilj je da se kroz ciljane obuke osposobe za poslove koje poslodavci nude.
Trenutno su aktuelni sezonski poslovi, pretežno u poljoprivredi (berači malina, kupina, šljiva i drugog voća, radnici na njivama, vinogradima, stočarskim i živinarskim farmama). Negativan trend predstavlja sezonski odlazak ugostiteljskih radnika (konobara, kuvara, barmena) na primorske destinacije, što stvara deficit u Srbiji.
Ostavi komentar