Broj registrovanih vinarija porastao je sa 471 na 562 u poslednjih pet godina
U Srbiji nikada nije bilo više pažnje posvećene vinu. Nove vinarije i vinoteke niču širom zemlje, a vinski festivali se množe. Vino je postalo značajno ne samo u životu ljudi, već i u ekonomiji države. Broj registrovanih vinarija porastao je sa 471 na 562 u poslednjih pet godina.
Povećanje broja vinarija ne znači uvek i trajni uspeh - promena vlasništva je česta pojava. Subvencije za vinograde i opremu takođe su doprinele otvaranju novih vinarija. Posao u vinarstvu, ako se dobro radi, može biti unosan. Srpsko vino se više pije nego ranije, iako zvanična prodaja pokazuje pad količina. Proizvodnja vina pala je sa oko 360.000 hektolitara 2016. na 227.000 hektolitara 2024. Fokus se pomera sa kvantiteta na kvalitet, što povećava prosečne cene vina, piše Vino.rs.
Cena srpskih vina trenutno je na istorijskom maksimumu. Izvoz stagnira u količinama, ali zarada je porasla 50 odsto, sa 13,5 na 21,3 miliona evra. Najviše vina izvozimo u Rusiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, ali postoji veliki potencijal za rast u Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Kanadi.
Takođe, Azijska tržišta poput Japana, Južne Koreje i Singapura predstavljaju perspektivnu priliku. Uvoz vina iz Severne Makedonije značajno je pao, dok iz Moldavije raste, uglavnom reč o jeftinom rinfuznom vinu. U Srbiji se godišnje proda oko 55 miliona litara vina, a domaće vinarije proizvedu oko 30 miliona. Potrošači sve više biraju bela vina, penušavce i organske etikete, dok prodaja crvenih vina opada.
Neki vinari ove godine uopšte nisu brali crveno grožđe zbog neprodatih zaliha. Bela vina od autohtonih sorti, poput tamjanike i morave, beleže rast od 20 odsto, a penušavci do 40 procenata. Vinarstvo u Srbiji je u uzlaznoj fazi. Razvoj vinskog turizma dodatno će podstaći sektor, a srpska vina sve više dobijaju priznanje i na međunarodnom tržištu.
Ostavi komentar