Dušan Uzelac u intervjuu za portal 4zida.rs otkriva tajne ulaganja novca - „beton i cigla“ nisu jedini put ka sigurnosti, a svaki iznos koji može da donese neki profit, po njemu je, dobar za investiranje
Ulaganje u stan ili parcelu i dalje je prva asocijacija većine građana Srbije kada se pomene investiranje. Međutim, urednik finansijskog portala Kamatica, Dušan Uzelac, upozorava da „beton i cigla“ nisu jedini put ka sigurnosti. Investiranje je, kao i plivanje, ne može da se nauči, a da se ne pokvasite. U intervjuu za 4zida.rs on govori o tome zašto je važna računica, kako prepoznati prave prilike, koje greške investitori najčešće prave i zašto veruje da je biznis najbolje mesto za investiranje novca.
U Srbiji su stanovi i građevinsko zemljište najčešće viđeni kao sigurno ulaganje. Koliko je to i dalje opravdano?
- Ova činjenica je, u stvari, pokazatelj sveopšteg finansijskog ambijenta. Svaki oblik ulaganja zahteva sigurnost. Kada kažem „sigurnost“, ne mora to obavezno da bude sigurnost nekog iznosa profita koji se vraća, već sigurnost ekosistema u kome se ulaže. Mislim, pre svega, na regulisanost tržišta, poznavanje igrača na tržištu, poznavanje pravila u „igri“ finansija i investiranja…Na žalost, sve to odsustvuje sa našeg podneblja jer smo još mlado, nerazvijeno tržište u domenu investiranja. Dosta toga je ostavilo duboke finansijske ožiljke na budžete građana. Poput piramidalnih banaka, zajma za preporod, hiperinflacije, kredita u švajcarcima, tužbi protiv banaka, karteli trgovinskih lanaca… Ceo taj ambijent gura građane u, za njih, jedinu sigurnu opciju – a to su „beton i cigla“.
Koji segment nekretnina danas ima najveći potencijal rasta vrednosti?
- Komercijalne i neke turističke nekretnine imaju potencijal rasta. Kada to uporedimo sa jednostavnom kupovinom stana, i kasnije izdavanjem tog stana mesečno ili na dan, prvi sledeći korak bi bio iznajmljivanje, koje je dugoročno isplativije. Upravo su to komercijalne nekretnine. Bilo da je u pitanju poslovni, kancelarijski ili magacinski prostor, kao i nekretnine u oblasti turizma, koji je svakako rastući biznis. Eto, to su neki naredni koraci koji će proširiti opseg i potencijal investiranja, kada su nekretnine u pitanju.
Šta smatrate važnijim – lokaciju ili tip nekretnine, kada je reč o dugoročnoj isplativosti?
- Nemoguće je razdvojiti lokaciju i tip nekretnine. To bi bilo kao kada bi razdvojili, na primer, estetiku i veličinu cipele. U smislu da kupite cipele koje su lepe a koje vam po veličini ne odgovaraju, i obrnuto.Tako je i sa nekretninama, sama lokacija definiše tip nekretnine. Ne možete praviti magacinski prostor u centru grada, i ne možete praviti ekskluzivne lokale na njivi.To je definisano jednom urbanističkom logikom – koga vi tu možete privući od klijenata, koja će biti upotrebna vrednost te same nekretnine i kako će ona proizvoditi neku dobit u biznisu ili samostalno.
Koje greške ljudi najčešće prave kada odluče da ulože novac u nekretnine?
- Sve ispravne odluke su one kada se slože srce i razum. U investiranju je potrebno da razumete i verujete to u šta investirate. Ukoliko samo verujete to nije investiranje, to se zove kockanje. Ako samo verujete da će jedan fudbalski klub pobediti to je kockanje.Najčešća greška je odsustvo računice. Nije pogrešno kupiti apartaman koji ćete izdavati, pogrešno bi bilo da gajite nadu da će on sam sebe otplatiti. Odsustvo računice angažovanja, oglašavanja, poreza, amortizacije, troškova, održavanja nekretnine često od investicije prave kockanje. Pa tako neko dobije a neko izgubi novac na nekretninama.
Koje alternativne oblike investiranja biste izdvojili kao opcije za našeg prosečnog investitora?
- Svako treba prvo sa sobom da definiše svoj investicioni kapacitet. To se radi na osnovu dva aspekta.Prvi jeiznos novcakoji ste voljni da investirate. To je potpuno individualna stvar i nije vezana za količinu novca koju imate. Postoje ljudi koji imaju milione, a nemaju kapacitet da investiraju više od stotinu evra. I obrnuto, postoje ljudi koji imaju 10.000 evra na računu i sve su voljni da investiraju. Tako da, to je individualna kategorija. Sa tim treba prvo da se suočimo – koji iznos novca vam, u nekom kraćem ili dužem roku, nije neophodan da vam bude nadohvat ruke. Onda se prelazi na drugi aspekt, a to je – izbor gde će vaš novac da proizvede određenu vrednost. U tom smislu, osnovna stvar u investiranju jeste poverenje. Ako imate poverenje u drugu stranu, koja treba nešto da uradi sa vašim novcem, onda je to upravo i mesto gde treba da investirate.
Sa druge strane, ako nemate poverenje da neko drugi upravlja vašim novcem, onda su opcije kao što su zlato ili nešto što imate pri sebi – dobre opcije. Onaj ko nema poverenje ni u banku, ni u bližnje oko sebe, niti u neke biznise, on će najverovatnije kupiti zlato i držati ga ispod jastuka. I to nije ništa pogrešno. To je pasivna investicija koja zavisi od budućih događaja. Dok sa druge strane, neko ko razume biznis, razume kako novac može da proizvede profit, često će gledati gde da uloži, ili samostalno ili partnerski, u neke biznis opcije. Tako da, mesto investiranja se definiše prema investitoru, a ne prema opcijama koje postoje.
Da li možete da date neke primere „pametnog ulaganja“?
- Ako bi definisali „pametno ulaganje“, to bi trebalo da bude nešto što proizvodi profit, a ima nizak rizik od gubitka investiranog. I tako opet dolazimo donekretnina,zato što je nekretninu, skoro pa nemoguće, da izgubite.Ako kupite komad zemlje, nemoguće je da taj komad zemlje ne postoji za 100, 200 godina. Ono što može da se desi u tom periodu, je da raste i da pada cena te nekretnine, ali ona će postojati zauvek. Kada biste na to dodali i upotrebnu vrednost neke zemlje, primera radi – da tu zasadite neku kulturu, onda to može da proizvodi i dodatni profit. Ali tu moramo da razdvojimo investiranje u nekretnine od investiranja u neki biznis, koji podrazumeva da treba nešto i da radite.
Jedna od zanimljivijih fuzija ta dva vida investiranja bi bila da kupite parče zemlje, gde god je najjeftinije da ga kupite. Potom da zasadite na toj zemlji koliko god možete stabala oraha, i samo ga pustite da raste. Čak i da ne obilazite tu lokaciju, za 20 godina ćete imati desetostruku vrednost, zato što će vrednost tog oraha kao građe biti dovoljna da isplati sve što ste do tada uložili. Sa druge strane, ta plantaža ne zahteva neko preterano održavanje i vaš angažman.
Koja bi bila Vaša tri saveta za nekoga ko tek počinje da razmišlja o investiranju u Srbiji?
- Prvi savet je – definišite iznos koji možete sebi da priuštite da investirate. To bi trebalo da bude iznos koji vam, čak i ako biste ga izgubili, ne bi napravio životni problem. Čemu investiranje ako vam ono pokvari život. Budite oprezni i odgovorni –finansijska odgovornost je lična i neprenosiva.Sami ste odgovorni za svoj novac i svoje odluke.
Drugi savet se odnosi na vaš lični odnos prema riziku – definišite vaš odnos prema neizvesnim situacijama. Zamislite da ste investirali na berzi i vidite da ta investicija gubi vrednost. Takve ishode niko ne zamišlja jer je lakše zamišljati profit. Investiranje je individualna kategorija, jer nekoga je strah da izgubi uloženo, a nekog nije, neko razmišlja o gubitku, a neko o dobitku. Neplivač i plivač različito doživljavaju vožnju čamcem. Jedan razmišlja o tome da li će preživeti, a drugi da li će se pokvasiti. Zato je investiranje potrebno posmatrati iz ličnog ugla. Ne nasedajte na prodavce koji vam „prodaju“ buduće profite bazirane na prethodnim događajima. Niko ne može da kaže šta će biti sutra.Vi sami morate da usaglasite racionalni i emotivni deo te odluke, odnosno da razumete to u šta ulažete u matematičkom smislu. Istovremeno da verujete u to u šta ulažete, odnosno da posrednik kome prepuštate to investiranje ima vaše poverenje ili da prosto verujete da industrija u koju ulažete može da proizvede profit u narednom periodu.
Treći savet bi bio – krenite sa investiranjem što pre! Nije pitanje iznosa sa kojim ćete investirati, već razumevanje koncepta investiranja.To nije ništa komplikovano i nemoguće ga je naučiti u teoriji. Nemoguće je da naučite da plivate, a da se ne pokvasite! Tako isto, nemoguće je da naučite da investirate, a da ne investirate. Možete čitati na tu temu, ali tek kada uložite novac i počnete da pratite tu investiciju, razumećete za koje ste opcije i koje vam više odgovaraju, kao i sa kojim vidovima investiranja nemate miran san.
Kako vidite trend investiranja u Srbiji u narednih pet do 10 godina?
- Definitivno će doći na red i opcije „biznis investiranja“ u formatu nekih investicionih sredstava koja su udružena institucionalno ili samostalno. Svakako, Srbija je fenomenalno mesto za investiranje jer ima preduzetnički potencijal za razne biznis grane, sa jedne strane, a sa druge strane, imamo dovoljno tržišta da to krene sa lokala, ne mora se investirati odmah na globalnu scenu. I taj model udruženog investiranja samo čeka svoj momenat, da se načne i da se ljudi međusobno samoorganizuju sa raznim poslovnim idejama, da nađu način kako da dođu do novca, sa nekom fer ponudom prema investitorima.
Da li očekujete da mlade generacije, koje su otvorenije za digitalne tehnologije, donesu promenu u načinu investiranja u Srbiji?
- Mlade generacije će definitivno promeniti poredak na ovim prostorima. Ne nužno zbog poznavanja digitalnih tehnologija, već više zbog načina na koji će konzumirati život. Današnja deca su „namirena“, tako da kažem. Stvarno, teško ih je čak i zaposliti, kol’ko nemaju potrebu da rade. Imaju ono što prethodnim generacijama nije bilo dato po rođenju, a to je – egzistencijalna sigurnost. Rastu kod roditelja koji im govore „izaberi šta želiš da budeš u životu“. To je, možda, i najbolji model vaspitanja dece. Na roditeljima je da pruže sigurno okruženje u kome će dete biti ono što najviše želi da bude. To je ujedno i put za efikasniju „prodaju“ svojih sposobnosti na tržištu.
Može li mala suma novca (na primer 5000 ili 10.000 evra) da se pametno investira kod nas i kako?
- Kada je u pitanju investiranje – nijedna suma nije mala! Investiranje ne treba zamišljati kao razrešenje svih životnih muka koje se dobija profitom od neke investicije. Investiranje nema veze sa iznosom. Zamislite da investirate, recimo, 1.000 evra, i da vam svakog meseca na ime te investicije stigne deset evra profita. Gledajte na tih 10 evra kao 10 za koje tog meseca niste morali da radite, i to jeste definicija investiranja. Investiranje oslobađa od rada! Na koji način, u šta konkretno, gde i kako, su već stvari individualnog izbora. Poenta priče je da investiranje oslobađa od rada. Svaki iznos koji vam donese neki profit jeste dobar iznos za investiranje.
Kako je zaživeo Vaš projekat „Investiram na kvadrat“?
Projekat "Investiram na kvadrat" je neočekivano uspešno realizovan. Kad kažem „neočekivano“ jesmo mi imali očekivanja da postoji tražnja za ovakvom vrstom investiranja, ali nismo očekivali da je tolika. I to je, na neki način, pokazatelj da su ljudi ovde spremni na investiranje, samo im je potrebno ponuditi fer proizvod. Da podsetim, mi smo u novembru prošle godine za prvi projekat skupili 3,5 miliona evra za samo sedam minuta prodaje investicionih kvadrata. Zbog velikog interesovanja smo kasnije ceo taj projekat proširili, i sada već skoro 700 ljudi udruženo zida zgradu u Beogradu koja će imati preko stotinu stanova. To je biznis projekat koji je zajednički, transparentan i gde se profit deli pola pola. To je pokazatelj da su naši ljudi spremni da investiraju kad im se ponudi nešto što poznaju, u šta imaju poverenje i po fer uslovima.
Kada biste morali da odaberete samo jedan oblik investiranja koji je najpogodniji za naše uslove u ovom trenutku, šta bi to bilo?
- Sve investicije na kraju stignu do biznisa, jer u biznisu se uvek jedino pravi profit. Ako, recimo, uzmete kao primer projekat „Investiram na kvadrat“ – to je biznis proizvodnje nekretnina. Imate i biznis proizvodnje nameštaja, proizvodnje malina… Ako biste novac investirali u investicioni fond, onda posredno investirate u neki biznis koji taj fond odabere. Ako biste kupili akcije neke na berzi, tada učestvujete u biznisu trgovine tim akcijama. Kao neko ko je preduzetnik više od 20 godina, mogu da kažem da je najbolje investirati u sopstveni biznis. Tu je odgovornost potpuno vaša, kontrola je potpuno vaša, i jedino što garantuje profit u sopstvenom biznisu je vaše znanje vođenja tog biznisa.Sve u svemu, biznis je najbolje mesto za investiranje novca!
Ostavi komentar