Na javnoj licitaciji ponuđeni stanovi, garaže i lokali kako bi se izmirilo osam miliona evra duga, dok projekat stanovanja mladih naučnika ostaje u neizvesnosti
Fondacija za rešavanje stambenih potreba mladih naučnih radnika Univerziteta u Beogradu primorana je da proda 108 nepokretnosti - stanove, garaže i lokale koje su u njenom vlasništvu, kako bi prikupila sredstva u iznosu od osam miliona evra i izmirila dug prema državi. Kako kažu iz Fondacije do sada je isplaćeno oko milion evra.
Iako je u planu bilo da se nepokretnosti izdaju, a stanovi dodele mladim naučnim radnicima, Fondacija nema drugo rešenje, jer je nakon sudskog spora sa Direkcijom dug stigao na izvršenje. U Fondaciji kažu da je u toku upis celokupne imovine Fondacije, nakon čega će nepokretnosti biti ponuđene na prodaju putem javne licitacije.
Prvi krug prodaje odnosi se na 11 lokala, šest garaža i 11 stanova; u drugoj grupi garažna mesta koja trenutno koriste stanari stambenog naselja; u trećoj lokali u kojima se nalaze komercijalni zakupci i u četvrtoj grupi lokali koje koriste institucije pod povlašćenim uslovima. Nadaju se da će nakon što izmire dug moći da nastave sa projektom izgradnje stanova za mlade naučnike.![]()
| Iz Fondacije podsećaju da postoji i zahtev SPC za preuzimanje zemljišta u bloku 32. - Realizacija takvog zahteva nanela bi Fondaciji značajnu materijalnu štetu - kaže prof. Danilo Furundžić. - Fondacija je, naime, uložila značajna sredstva u privođenje zemljišta nameni i u infrastrukturno opremanje prostora, koji predstavlja sastavni i funkcionalni deo Univerzitetskog naselja. U slučaju da bi država eventualno donela odluku da zemljište dodeli SPC, bila bi u obavezi da Fondaciji refundira sva uložena sredstva, dok bi Direkcija morala da izvrši povraćaj svih sredstava koja su uplaćena za uređenje zemljišta. Podestimo da je u tri izgrađene zgrade Univerzitetskog naselja useljeno više od 400 naučnih radnika, istraživača i umetnika. |
Naime Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda je blokirala račune i zahteva da Fondacija plati ugovorne obaveze iz 2015. na ime naknade za opremanje neizgrađenog građevinskog zemljišta - i to za zgrade koje nikada nisu izgrađene - dok Agencija za prostorno planiranje već godinama ne sprovodi postupak konverzije, bez kojeg izgradnja uopšte nije moguća.
Prof. dr Danilo Furundžić, upravitelj Fondacije, ističe da Fondacija predstavlja jedan od najznačajnijih imovinskih stubova Univerziteta i instituciju koja već decenijama upravlja najvećim delom nepokretne imovine u vlasništvu Univerziteta, obezbeđujući stabilnost, autonomiju i dugoročnu održivost akademske zajednice.
- Međutim, danas se postavlja pitanje zašto država želi da ugasi upravo onu imovinu koja Univerzitet čini finansijski nezavisnim - navodi ovaj profesor. - Suština problema je što država, kroz odluke nadležnih organa, praktično preuzima mehanizme odlučivanja nad imovinom Fondacije i time, posredno, oduzima Univerzitetu mogućnost da upravlja sopstvenim resursima.
On ističe da se blokadom ključnih procedura kao što su upis prava, potvrde o pretvaranju korišćenja u svojinu, dozvole za dalji razvoj, Fondaciji onemogućava da zaštiti i razvija svoje zemljište.
- Time se Univerzitetu onemogućava da realizuje projekte za koje je decenijama ulagao, plaćao naknade i vodio postupke. Paradoks je da država oduzima imovinu od sebe same, jer je država osnivač Univerziteta, a sada pokušava da preuzme imovinu institucije koju je sama stvorila i kojoj je imovinu nekada dodelila - pojašnjava prof. Furundžić.
Naš sagovornik upozorava da se na ovaj način zapravo oduzima imovina koja služi zaposlenima i mladim istraživačima, sprečava se razvojni projekat koji je u javnom interesu, Fondacija se uvodi u pravnu i finansijsku neizvesnost i dovodi u pitanje decenije ulaganja Univerziteta u zemljište u Bloku 32 i drugim lokacijama.
Prof. Furundžić upozorava da se ovim presedanom dovodi u pitanje imovina i drugih univerzitetskih fondacija i pita kako će se ovakvo postupanje odraziti na privlačenje i zadržavanje mladih naučnika?
- Nadam se da će, nakon prodaje imovine i izmirenja dugovanja prema Direkciji, država omogućiti nastavak realizacije ovog projekta od značaja za Univerzitet i celokupnu akademsku zajednicu - poručuje upravitelj Fondacije.
Nova uprava Univerziteta u Beogradu, sprovela je najstrože mere štednje i obezbedila neophodna sredstva za sprovođenje procesa restrukturiranja, kako bi se sistem ponovo uspostavio na zdravim i održivim osnovama. Uložen je veliki napor da se naplate sredstva koja su godinama ranije uložena u opremanje zemljišta - iako Fondacija nikada nije dobila realnu priliku da se po tom osnovu naplati. Uprkos tome, Fondacija je blokirana, a posebno je zanimljivo da je proces blokade započeo upravo u trenutku kada su novoizgrađeni objekti po prvi put, posle više od dve decenije, bili predati na upotrebu. Ideja Fondacije je da se na tom prostoru, u Bloku 32, napravi veliki Univerzitetski centar, gde bi premestili i Rektorat UB, a Kapetan Mišino zdranje bi postao muzej Univerziteta u Beogradu.
Još za vreme bivše SFRJ Univerzitet u Beogradu dobio je zemljište na Novom Beogradu. Tada je to bila močvara, koja je kasnije radnim akcijama isušena. Tokom 1999. godine, pokrenut je projekat izgradnje „univerzitetskog naselja” u Bloku 32, sa idejom da se izgradi osam zgrada za mlade naučnike UB. Projekat je vodila Fondacija.
Država je tada uložila velika sredstva za troškove Direkcije za izgradnju, a ideja je bila da se uradi prvo jedna zgrada, a zatim od prodaje stanova finansira izgradnja druge i tako redom. Međutim, stigle su oktobarske promene 2000. godine, a već 2003. godine i promena Ugovora. Novac od otkupa stanova ne sliva se više u Fondaciju, već u budžet. Time se raskida i ugovor sa firmom „Napred” koja je trebalo da gradi svih osam zgrada. Država preuzima na sebe da gradi zgrade i za svaku raspisuje tender. Fondacija je vodila izgradnju samo prve zgrade, a posle toga država sve preuzima. Urađene su još dve zgrade i sa projektom se stalo.
Ostavi komentar