Iako Danska i Grenland odbacuju ideju, administracija Donalda Trampa razmatra kupovinu ili novi oblik savezništva kao strateški potez na Arktiku
Sjedinjene Američke Države mogle bi da plate i do 700 milijardi dolara ukoliko bi ostvarile cilj predsednika Donalda Trampa da kupe Grenland, navodi NBC, pozivajući se na tri osobe upoznate sa procenom troškova.
Procenu su izradili akademici i bivši američki zvaničnici u okviru planiranja Trampove ambicije da preuzme ostrvo površine oko 2,16 miliona kvadratnih kilometara kao strateški tampon na Arktiku protiv glavnih američkih rivala.
Grenland, poluautonomna teritorija Kraljevine Danske, nije na prodaju. Zvaničnici Danske i Grenlanda odbacili su Trampove tvrdnje da će SAD dobiti Grenland „na ovaj ili onaj način“. Ipak, visoki zvaničnik Bele kuće izjavio je da je državnom sekretaru Marku Rubiju naloženo da u narednim sedmicama izradi predlog za kupovinu Grenlanda, opisujući taj plan kao „visoki prioritet“ za Trampa. Rubio i potpredsednik Džej Di Vens održali su sastanak sa zvaničnicima Danske i Grenlanda, koji su doputovali u Vašington kako bi dobili jasniju sliku o Trampovim namerama i predlozima.
Međutim, sastanak nije doveo do promene Trampovog stava o preuzimanju Grenlanda. Poruke vlade Grenlanda uoči sastanaka bile su dosledne.
- Grenland ne želi da bude u vlasništvu, pod upravom niti deo Sjedinjenih Američkih Država. Mi biramo Grenland kakav danas poznajemo, kao deo Kraljevine Danske - izjavila je ministarka spoljnih poslova Grenlanda Vivian Mocfeldt po dolasku u Vašington.
Ministarka za poslovanje i mineralne resurse Grenlanda Naaja Natansen izjavila je da poruke iz SAD izazivaju ozbiljnu zabrinutost među stanovnicima ostrva. -
- Ovo zaista dominira svakodnevnim razgovorima u domaćinstvima. Reč je o ogromnom pritisku pod kojim se nalazimo i ljudi osećaju njegove posledice - rekla je Natansen na konferenciji za novinare u Londonu.
Uprkos zabrinutosti, Natansen je poručila:
- Nemamo nikakvu nameru da postanemo Amerikanci.
Prema rečima američkog zvaničnika upoznatog sa ovim pitanjem, SAD već sada, u skladu sa postojećim sporazumima, mogu da rasporede više vojnika na Grenlandu i prošire svoje vojne i bezbednosne kapacitete.
- Zašto napadati kravu kada vam mleko prodaje po relativno dobrim cenama - rekao je zvaničnik.
Dok su pojedini članovi Trampove administracije pominjali čak i mogućnost upotrebe vojne sile za preuzimanje ostrva sa oko 57.000 stanovnika, drugi zvaničnici i saveznici Bele kuće smatraju da su kupovina ili uspostavljanje novog oblika savezništva znatno realniji scenario. Jedna od opcija koja se razmatra jeste sklapanje takozvanog sporazuma o slobodnoj asocijaciji sa Grenlandom, koji bi uključivao američku finansijsku pomoć u zamenu za dozvolu bezbednosnog prisustva SAD, preneo je NBC News.
SAD već imaju slične sporazume sa Republikom Maršalskih Ostrva, Saveznim Državama Mikronezije i Republikom Palau. Uključivanje Grenlanda u takav aranžman moglo bi da zadovolji deo Trampove šire vizije američke hegemonije na zapadnoj hemisferi i bilo bi znatno manje skupo od procenjene cene kupovine, koja se kreće između 500 i 700 milijardi dolara.
Podsetimo, SAD su se još 1916. godine saglasile da kupe karipska ostrva od Danske, a zauzvrat su priznale da „neće prigovarati“ tome da danska vlada zadrži političke i ekonomske interese nad celim Grenlandom, navodi se u tadašnjem sporazumu.
Ostavi komentar