Kupci se ponekad lako prevare
„Kupio sam tako pre neki dan sladoled, piše na njemu da je od belgijske čokolade i lešnika. Zvučalo mi je fino, ali sam kod kuće shvatio da je zemlja porekla Velika Britanija, dok se Belgija ne spominje ni slovom B. Sam sebi sam se nasmejao“, javio se ovih dana jedan čitalac.
Deklaracija, naravno, nije neispravna – sladoled je vrlo verovatno proizveden u Velikoj Britaniji, pa nije čudno što se Belgijanci nigde ne spominju, ali cela stvar ipak je zaintrigirala.
Šta zapravo, uopšte znači oznaka „belgijska čokolada“?
I da li iza tog pojma stoji neka garancija makar geografskog porekla, ako već ne i kvaliteta proizvoda?
Ili je u pitanju isključivo marketinški trik proizvođača koji se „kači“ na slavu kvaliteta belgijske čokolade? Čini se da je ipak ovo drugo.
"Eto, baš sam pre neki dan kupila urme u belgijskoj čokoladi, mogu se naći i neke proteinske pločice s istom oznakom, a Häagen-Dazs ima sladoled upravo od belgijske čokolade" - kaže druga čitateljka.
Trebalo bi da bude iz Belgije, ali...
Šta uopšte podrazumeva pojam „belgijska čokolada“?
Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, države odakle nam dolazi ovaj poslednji slučaj, stiže tumačenje prema kojem bi proizvođač, ukoliko dobrovoljno navodi poreklo nekog sastojka na ambalaži, to smeo da učini samo ako je taj sastojak zaista proizveden u zemlji koja se navodi kao poreklo.
„Naime, ukoliko subjekt u poslovanju s hranom želi, na dobrovoljnoj osnovi, da informiše potrošača da je kao sastojak korišćena ‘belgijska čokolada’, što bi prema percepciji potrošača podrazumevalo čokoladu proizvedenu u Belgiji, ta informacija mora biti u skladu s principima poštenog informisanja– odnosno, mora biti tačna, jasna i ne sme biti obmanjujuća u pogledu porekla hrane. Takođe, treba voditi računa da obavezne informacije ne budu skrivene, prekrivene ili prekinute drugim tekstualnim ili slikovnim prikazima, ili drugim materijalom“, poručuju iz Ministarstva.
Poreklo glavne sirovine
Ipak, iz većine primera, jasno je da nije moguće sa sigurnošću utvrditi zemlju porekla čokolade, jer proizvođači ovu informaciju najčešće ne navode.
Na primer, na ambalaži Häagen-Dazs sladoleda, piše da je zemlja porekla proizvoda Francuska, a zemlja porekla glavne sirovine – EU. Šta bi u ovom slučaju uopšte bila glavna sirovina nije jasno, ali ako je to čokolada – što bi bilo logično, jer se sladoled zove po njoj – izbegava se da se navedne Belgija se kao zemlja porekla.
Slično je i sa sladoledom Mochi. Zemlja porekla celog proizvoda je Velika Britanija, ali da li čokolada zaista dolazi iz Belgije – nije navedeno.
Proizvođač urmi u belgijskoj čokoladi je transparentniji – na originalnoj deklaraciji specifično navodi da urme dolaze iz Irana, a da se čokolada proizvodi u Belgiji, pa bismo ovom proizvodu mogli da verujemo.
Problem, međutim, leži u novom apsurdu: pojam „belgijska čokolada“ ne označava apsolutno ništa u pogledu kvaliteta proizvoda, pa joj je edina vrednost to što navodno potiče iz Belgije.
Kao i obična čokolada
„Pravilnikom o kakau i čokoladnim proizvodima utvrđen je sastav proizvoda od kakaa i čokolade, i samo proizvodi koji su proizvedeni u skladu s tim pravilima mogu se staviti na tržište pod jednim od propisanih naziva. Isto se primenjuje i kada se ti proizvodi navode u spisku sastojaka.
Tako su u navedenim propisima, između ostalog, definisani: čokolada, mlečna čokolada, bela čokolada i drugi, dok ‘belgijska čokolada’ nije definisana kao posebna kategorija. Shodno tome, u spisku sastojaka potrebno je navoditi propisane nazive kao što su, na primer, ‘čokolada’ ili ‘mlečna čokolada’, koji mogu biti dobrovoljno praćeni navođenjem porekla – pod uslovom da je sastojak zaista proizveden u zemlji koja se navodi kao poreklo“, poručuju iz Ministarstva.
Zašto bi čokolada, ukoliko zaista dolazi iz Belgije, već samim tim morala biti bolja – nije sasvim jasno, ali očigledno da takav pristup funkcioniše.
Sve dok se ne postavi pravo pitanje.
Ostavi komentar