Tekst objavljen: 10.02.2014 13:30        


Malo je onih koji mogu da se pohvale da su prošle godine poslovali pozitivno, a još i da su uspeli da povećaju profit. A banke su, prema zvaničnim podacima, u prvih devet meseci 2013. zaradile 42 odsto više nego u isto vreme prethodne godine. Najveći deo od zarađenih 17 milijardi dinara je od kamata, provizija i naknada kursnih razlika.

Banke za devet meseci 2013. povećale zaradu za 42 odsto

Kažu da je u bankama besplatan samo "dobar dan", a sve ostalo ima svoju tarifu.

Štednja ipak nije dovoljna da se za devet meseci zaradi čak 42 odsto više nego pre godinu dana. - To je mala računska zamka zato što je u isto vreme količina gubitka u sistemu bila ogromna kod Razvojne i Agrobanke, njih nema i registruje se rast dobiti - kaže ekonomista Boško Živković za RTS. Prema njegovim rečima, banke jesu profitabilne, ali ne toliko da bi mogle da smanje kamtne stope, a glavni razlog je veliki iznos nenaplativih kredita.
- Čim zakoračite u banku, osim ako ne ulažete u štednju, možete da računate da ćete biti u nekom gubitku. Banke predominantno zarađuju po bilo kom osnovu prema fizičkim licima - kaže za RTS ekonomista Saša Đogović.

Iako je prošle godine prvi put došlo do smanjenja ukupno odobrenih kredita, posebno privredi, banke su od kamata za devet meseci zaradile gotovo tri milijarde dinara više nego u isto vreme prethodne godine. Prihodi od naknada i provizija nešto su manji, ali i dalje čine preko 20 odsto njihove ukupne zarade.

- Građanima trebaju pozajmice zbog problema u prihodima i iz tog razloga one nemaju problema da naplate bilo koju proviziju, bilo koju transakciju, zato što je red ispred svake filijale - kaže za RTS Dušan Uzelac sa portala Kamatica.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

U poređenju s drugim zemljama u okruženju, zarada srpskih banaka u odnosu na uloženi novac, nije velika, tvrde bankari.

- Ne bih mogao da kažem da je bankarski sektor dobro, danas imate 29 banaka, a jedna trećina pravi gubitak. Banke više ne rade s brojem ljudi s kojim su radile, smanjuje se broj filijala i banke više rade na svojim troškovima i efikasnosti - kaže Zoran Petrović iz Rajfajzen banke.

Prema podacima Narodne banke, najveću dobit imale su Inteza i Rajfajzen, a gubitak KBC i NLB banka.

1 komentar

  1. User image
    Stedisa u slamarici 10.02.2014 19:52

    nekad sam stedeo dok je bila pristojna kamata a danas se skoro i nemoze nazvati stednja jer je slaba kamata a onda se 15% plati porez tako ispada da drzis novac u nesigurnoj banci. To rade samo NEOBAVESTENI.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
kamatica dušan uzelac 2013. Srbija bankarsko tržište bankarski sektor banke

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana