Razmere potreba za investiranjem u očuvanje biodiverziteta i restauraciju ekosistema su tolike da trenutna javna ulaganja nisu ni približno dovoljna, a jaz između dostupnih i potrebnih sredstava je ogroman.
foto:UNDP, Jelena Mitrović
Pomoć donatora kao što su Evropska unija, Švedska i Švajcarska doprinose smanjenju finansijskog raskoraka, ali kada se sagledaju stvarne potrebe za sprovođenjem aktivnih mera zaštite, naročito u zaštićenim područjima i budućoj mreži Natura 2000, postaje jasno da razlika između raspoloživih i potrebnih sredstava ostaje velika. To je izazov s kojim se ne suočava samo Srbija, već i ceo svet.
Upravo zato je uključivanje privatnog sektora od ključnog značaja za dugoročnu zaštitu prirode, pa je Nacionalni park Tara bio domaćin dvodnevne studijske posete koju su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Američka privredna komora u Srbiji (AmCham), uz podršku Švedske i Evropske unije u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“.
U poseti su učestvovali predstavnici kompanija (SBB, Apatinska pivara, Raiffeisen banka, Knjaz Miloš, KPMG i druge), zaštićenih područja (SRP Kraljevac, JP Vojvodinašume, JKP Drugi oktobar Vršac), institucija (Biološki fakultet, Ministarstvo zaštite životne sredine), organizacija civilnog društva (UG Jadovnik) i međunarodnih partnera (Ambasada Švedske) sa zajedničkom misijom - jačanje međusobne saradnje u cilju očuvanja prirode i održivog razvoja.
Tokom posete, učesnici su iz prve ruke mogli da sagledaju konkretne aktivnosti i izazove sa kojima se suočavaju upravljači zaštićenih područja u očuvanju ugroženih vrsta i njihovih staništa. Među njima su širenje invazivnih vrsta, poremećaj ravnoteže površinskih i podzemnih voda i smanjenje populacije ptica i drugih vrsta, kao i potrebe za unapređenjem monitoringa i zaštite velikih zveri u zaštićenim prirodnim i kontinuiranom podrškom radu hranilišta za divlje životinje.
Kroz razgovore sa stručnjacima na terenu, predstavljeni su i primeri dobrih praksi kao što su sadnja autohtonih vrsta drveća radi smanjenja erozije na jezeru Kraljevac, ponovno uvođenje tekunica na revitalizovanim pašnjacima na Vršačkim planinama i osposobljavanje volijera za hitno zbrinjavanje i rehabilitaciju ptica grabljivica na Jadovniku. Poseban akcenat stavljen je na prepoznavanje mogućnosti za angažovanje privatnog sektora, kako kroz ulaganja, tako i kroz prenos znanja i resursa − na primer u pisanju projekata, budžetiranju, izradi biznis planova, upravljanju projektima i razvoju strategija finansiranja.
Zorica Korać, menadžerka portoflija za životnu sredinu u UNDP-u, navodi da kompanije imaju značajnu ulogu u očuvanju biodiverzita, ne samo kada je u pitanju finansijski doprinos, već i način na koji posluju.
- Prvi i osnovni princip je da poslovne aktivnosti ne smeju nanositi štetu prirodi. Sledeći korak je da se poslovanje usmeri tako da aktivno doprinosi njenom očuvanju. To podrazumeva šire sagledavanje uticaja delatnosti, na primer, u bankarskom sektoru, odgovornost se ne odnosi samo na poslovanje unutar kancelarija ili sa klijentima, već i na efekte projekata koje finansiraju. Taj lanac odgovornosti mora biti jasno prepoznat, i upravo zbog toga postoje međunarodni standardi koje kompanije treba da poštuju i usklade sa principima zaštite prirode. Kada je reč o direktnim ulaganjima u zaštitu životne sredine, važno je da ta sredstva budu usmerena tamo gde su najpotrebnija i da njihova upotreba bude transparentna. Mi pomažemo kompanijama da prepoznaju oblasti u kojima njihova podrška može imati najveći efekat, da ulože smisleno i odgovorno, i da razlikuju prave zelene prakse od onih koje to nisu’ - navodi Korać.
U okviru ovog programa, Švedska takođe podržava revitalizaciju vlažnih staništa u Srbiji. Zahvaljujući donaciji te zemlje od ukupno 600.000 dolara, javna preduzeća i organizacije civilnog društva sprovešće sedam inovativnih rešenja za zaštitu i očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima u Srbiji. Ona su odabrana putem javnog poziva koji je, u junu prošle godine, raspisao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji”.
Ostavi komentar