Tekst objavljen: 31.05.2016 15:10        


Naknade za plaćanje računa u poslednjih pet, šest godina uvećane su u nekim bankama i pet puta pa nije svejedno gde plaćate struju, telefon gas…

Kako su rasle bankarske provizije

Dok kamatne stope na potrošačke kredite padaju, teško da ćemo u dogledno vreme moći da računamo i na niže provizije za plaćanje računa koje su, očigledno, slatka zarada za bankarski sektor.

Poslednjih pet, šest godina u pojedinim bankama te naknade su uvećane i do pet puta, pokazuje istraživanje „Politikinog” „Potrošača”.

Tim portala „Kamatica” prvo ispitivanje o iznosu provizija u bankama u Srbiji sproveo je još 2008. godine. Tada je u 22 banke takozvana minimalna provizija bila 20 dinara. Test je ponovljen za godinu dana kada su došli do podatka da je svega 11 zadržalo istu cenu. Šest godina kasnije, provizije koje za istu uslugu bankari naplaćuju građanima (onima koji nisu klijenti banke) su između 45 i 150 dinara. U najvećem broju njih ta naknada po svakom računu iznosi od 60 do 100 dinara.

Kako prosečna porodica mesečno mora da izmiri bar pet različitih zaduženja, uopšte nije svejedno gde plaćate struju, telefon, grejanje, sportske aktivnosti dece, razne takse… Preporuka je da se (ukoliko već ne koristite „onlajn” plaćanje) opredelite za matičnu banku. U tom slučaju usluga će biti besplatna ili ćete proviziju platiti sa određenim, ne tako malim umanjenjem. Druga mogućnost je da strpljivo stanete u dugačak red u pošti gde je tradicionalno ova naknada najmanja – 35 dinara (ali samo za iznose računa do 3.500 dinara).

Svakako se pre plaćanja računa raspitajte kolika je provizija. Banke su dužne da istaknu cene svih usluga i obično cenovnik možete naći na pultu u vidu debele ukoričene sveske.

Stručnjaci objašnjavaju da se u vreme finansijske krize i nedostatka sredstava logično smanjuje kreditno angažovanje banaka, te i zainteresovanost za kreditnim aranžmanima sa klijentima, što dovodi do poskupljenja marži na sporednim (pratećim) bankarskim poslovima.

– Nema nikakve logike zbog čega su banke toliko podigle visinu provizija. Sa druge strane i mi smo krivi što je tako. Moramo da budemo odgovorniji prema našem novcu i da se, ako nam je cena previsoka, okrenemo i odemo. Banke profitiraju na našoj neodgovornosti prema sopstvenom novcu – kaže Dušan Uzelac, direktor portala „Kamatica”.

Banke, dodaje, ne žele baš da vas potpuno odbiju kao klijenta. Zato su njihove aktivnosti sve više usmerene na to da privole građane na „i benking”, gde provizije ili ne postoje ili su minimalne – 10 do 15 dinara po transakciji. Za njih je to najjeftinije. Drugo je pitanje, kaže naš sagovornik, u kojoj su meri naši građani spremni da koriste mogućnosti „onlajn” plaćanja računa.

– Sa druge strane, filijale koštaju dosta. Ne zaboravimo da je u Srbiji prošle godine zatvoreno između 60 i 70 filijala i da su kompanije u ovom sektoru pronalazile načine kako da održe poslovanje. I podizanje provizija je jedan od načina. Svakako,banke bi bile najsrećnije kada bi mogle samo da prodaju kredite, ali u realnosti se ne događa – ističe Uzelac.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
bankarske provizije dušan uzelac kamatica provizija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana