Prijava podstanara na adresi na kojoj živi često je predmet nedoumica, posebno kada je reč o tome ko je dužan da pokrene postupak - vlasnik nekretnine ili zakupac.
Prema objašnjenju advokata, osnovna obaveza je na stanaru, dok je vlasnik stana dužan da mu omogući prijavu. To znači da zakupac, ukoliko želi da prijavi prebivalište ili boravište na adresi iznajmljenog stana, treba da pokrene postupak, dok stanodavac mora da obezbedi potrebnu dokumentaciju i saglasnost.
Prijava se može obaviti uz pomoć upravnika zgrade, kada za to postoje uslovi, odnosno pred nadležnim organima. Neispunjavanje ovih obaveza može dovesti i do novčanih kazni. One se, u zavisnosti od toga ko je onemogućio ili propustio da ispuni svoju zakonsku obavezu, mogu kretati od 50.000 do 200.000 dinara.
Najveća odgovornost u pogledu same prijave, prema rečima advokata, ipak je na stanaru.Vlasnici stanova, pritom, ne treba da strahuju da prijavom zakupca na svojoj adresi gube bilo koji deo vlasničkih prava. Prijava prebivališta ili boravišta ne predstavlja osnov za sticanje vlasništva ili suvlasništva nad nekretninom.
Dodatna nedoumica odnosi se na izvršni postupak. Ukoliko zakupac ima dugovanja, činjenica da je prijavljen na adresi vlasnika ne znači da njegova imovina automatski može biti predmet izvršenja. Kako bi dodatno zaštitili svoju imovinu, stanodavcima se savetuje da zaključuju pisane ugovore o zakupu, a kod nameštenih stanova sačuvaju račune za stvari ili sastave zapisnik o primopredaji.
Posebno pitanje je podzakup. Zakupac, po zakonu, može dati iznajmljeni stan drugom licu, ali stanodavac može to pravo isključiti. Ukoliko vlasnik ne želi da zakupac dalje izdaje nekretninu, zabrana podzakupa mora jasno da bude navedena u ugovoru o zakupu.
Zato je, kako bi se izbegli sporovi, najvažnije da odnos između vlasnika i zakupca bude precizno uređen ugovorom, uz jasno definisana prava i obaveze obe strane.
Ostavi komentar