Pripreme za božićne praznike uveliko su u toku, a zajedno sa njima raste i potrošnja.
Sve više građana priznaje da poklone i robu kupuje putem interneta, ali podaci pokazuju da se odluke i dalje često donose u fizičkim prodavnicama.
Prema rečima Dušana Uzelca, urednika portala Kamatica, u Srbiji se sve češće primenjuje model poznat kao ''window shopping'', potrošači obilaze radnje, informišu se, gledaju proizvode i razgovaraju sa prodavcima, ali samu kupovinu obavljaju onlajn, tamo gde je cena povoljnija.
- Prodavnice su mesto gde se donosi odluka, a internet mesto gde se ona realizuje - objašnjava Uzelac, naglašavajući da to naročito važi za tehničku robu, gde su modeli i specifikacije jasno definisani.
S druge strane, kada je reč o garderobi i obući, navike se menjaju zahvaljujući razvoju onlajn trgovine i lakšim povratima robe.
Povrat robe kao mamac za kupce
Uzelac podseća da su razvijena tržišta odavno shvatila da je poverenje potrošača ključno. Kao primer navodi praksu iz SAD, gde kupci obuće onlajn dobijaju mogućnost da naruče više veličina, a zatim bez troškova vrate ono što im ne odgovara.
- To je mehanizam koji uklanja strah od kupovine i podstiče potrošnju - kaže on i dodaje da se slični modeli polako ustaljuju i kod nas. Trgovci koji idu korak ispred zakonskih obaveza i poštuju kupce dobijaju njihovu dugoročnu lojalnost.
Kada smo postali potrošačko društvo?
Iako ne postoji tačan trenutak kada je Srbija zakoračila u potrošačku kulturu, promene su očigledne. Uzelac kao ilustraciju navodi svakodnevne proizvode poput krompira, od neoprane pijace do unapred spremljenog obroka koji stiže na kućnu adresu.
- Dokle god postoje kupci koji to mogu i žele da plate, postojaće i ponuda - objašnjava on, ističući da veći raspoloživi novac širi spektar proizvoda i usluga.
Posebno upečatljiv pokazatelj vidi u ponašanju dece, gde današnja deca često imaju teškoću da uopšte smisle šta žele za praznike, jer već poseduju mnogo toga. To, prema Uzelcu, jasno govori o duboko ukorenjenom potrošačkom obrascu.
Novac i granice
Govoreći o vaspitanju, Uzelac naglašava da roditelji imaju ključnu ulogu u postavljanju granica i učenju dece upravljanju ograničenim resursima.
- Novac je apstraktan pojam za decu, ali ograničenje vremena za igrice ili količine slatkiša može biti odlična vežba - objašnjava on. Upravo to, kaže, predstavlja osnovnu lekciju finansijske pismenosti, odlaganje zadovoljstva i kontrolu impulsa.
Kada deca traže skupe telefone ili brendirane proizvode, savet roditeljima nije da odmah kažu ''ne'', već da pokažu interesovanje i zajedno sa detetom prođu proces razmišljanja, odakle želja dolazi, šta je zaista važno i šta je realno izvodljivo.
Cena nije isto što i vrednost
Jedna od ključnih poruka koje Uzelac izdvaja jeste razlika između cene i vrednosti.
- Cena je broj, a vrednost je ono što proizvod čini u našem životu.Televizor snižen sa 150.000 na 50.000 dinara može biti dobra kupovina samo ako nam zaista treba, u suprotnom, njegova vrednost za nas je nula. Upravo tu leži najvažnija veština savremenog potrošača, odnosno sposobnost da racionalizuje emotivne poruke koje nas neprestano pozivaju na kupovinu - smatra Uzelac.
Trikovi trgovaca i psihologija kupovine
Supermarketi i tržni centri nisu slučajno organizovani. Od položaja hleba i mleka, preko voća na ulazu, do slatkiša na kasi, sve je deo psihološke strategije.
- Kupovina iscrpljuje, a kada smo iscrpljeni, lakše posežemo za impulsivnim odlukama - objašnjava Uzelac, dodajući da čak i mirisi, osvetljenje i odsustvo prozora imaju ulogu u produžavanju boravka i povećanju potrošnje.
Budžet kao alat, ne kazna
Iako mnogima deluje naporno, planiranje budžeta ne mora biti komplikovano. Uzelac savetuje da se razmišlja i mesečno i godišnje, jer upravo neredovni troškovi, kao što su praznici, letovanja, registracija automobila, najčešće guraju ljude u dugove.
- Finansijska nezavisnost nije stanje računa, već stanje uma - ističe on. Ključ nije u tome šta ćemo kupiti, već šta ćemo svesno odlučiti da ne kupimo.
Za sve koji ovih dana ulaze u prodavnice, Uzelac ima jednostavan savet:
- Zapišite na papir koliko planirate da potrošite u decembru i proverite u januaru koliko ste bili blizu istine. Sledeće godine bićete pametniji - zaključuje on.
Ostavi komentar