Regionalni lideri sve češće ističu potrebu za razvojem kapaciteta za nuklearnu energiju, a Beograd aktivno vodi razgovore sa više potencijalnih partnera.
Tokom nedavne posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Parizu, u fokusu razgovora sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom bila je upravo gradnja nuklearne elektrane.
Ove najave, kako ističe v. d. JP Nuklearni objekti Srbije Dalibor Arbutina, realno su ostvarive, pre svega zato što, kako je rekao, imamo potrebu za novom električnom energijom.
- I region i ceo svet traže stabilan i čist izvor energije zbog sve veće potrošnje, novih elektronskih uređaja, veštačke inteligencije i klimatskih promena. Zato ulazimo u program razvoja nuklearne energije. Sada smo u fazi ispitivanja da li nam je ona u ovom trenutku potrebna, a sve prikupljene informacije i studije poslužiće da donesemo optimalnu odluku - objašnjava Arbutina.
On ističe da je nuklearna energija stabilan izvor koji ne zavisi od vremenskih prilika, za razliku od vetra ili sunca.
- Pritom je i ekološki prihvatljiva jer ne emituje ugljen-dioksid, i može postati baza energetske stabilnosti Srbije - kaže Arbutina.
Kada je reč o stručnim kadrovima, on naglašava da Srbija raspolaže ekspertima koji su sposobni da učestvuju u prvoj fazi razvoja nuklearne energije.
- JP Nuklearni objekti Srbije nastalo je iz Instituta za nuklearne nauke Vinča i Instituta za transfer nuklearnih materijala. Tu su sačuvani stručnjaci potrebni za analizu preliminarnih studija i prikupljanje podataka. Za buduću izgradnju elektrane, koja se planira za narednih 15 godina, imamo dovoljno vremena da školujemo i nove kadrove - smatra Arbutina.
On dodaje da je obrazovni sistem u Srbiji već postavljen za baznu obuku.
- Mašinski i Elektrotehnički fakultet mogu obezbediti početnu obuku inženjera, dok će dalje školovanje zavisiti od izabrane tehnologije. Deo edukacije može biti i u inostranstvu, ali imamo dovoljno vremena da to realizujemo - ističe Arbutina.
Investicija u nuklearnu elektranu od oko 20 milijardi evra je, kako kaže, velika, ali se kroz nekoliko godina isplati jer proizvodnja električne energije postaje izuzetno jeftina. Primer Finske pokazuje da se ovakvi projekti dugoročno isplate, dodaje on.
Srbija, kako kaže, prati i regionalne inicijative. Rumunija, Bugarska, Mađarska, Hrvatska i Slovenija već imaju nuklearne kapacitete, a Mađarska širi Pakš.
- Srbija je učestvovala i kroz davanje mišljenja na studije uticaja na životnu sredinu za Pakš, što pokazuje koliko je proces transparentan. Naša odluka o eventualnom učešću ili samostalnoj izgradnji elektrane zavisiće od studija i pregovora - dodaje Arbutina.
Takođe, on ukazuje na razvoj malih modularnih reaktora, koji su brži i fleksibilniji za gradnju, posebno pogodni za industrijske komplekse i data centre.
- S obzirom na rast potrošnje, na primer u Kragujevcu, potrebna nam je dodatna stabilna energija. Male modularne elektrane mogle bi biti rešenje za takve potrebe - dodaje.
Arbutina kaže da će studije će pokazati da li je bolje samostalno ili zajednički razvijati kapacitete.
- Energetska bezbednost i cena ukazuju da bi možda bilo bolje da Srbija ima sopstvenu elektranu, ali sve opcije su u razmatranju - rekao je on.
Ostavi komentar