Tekst objavljen: 18.06.2025 17:24        


Minimalac je zarada ispod čijeg iznosa ne sme da prima nijedan radnik u Srbiji i po zakonu na nju nadograđuju koeficijenti i ostale prinadležnosti, poput toplog obroka, regresa, prekovremeni i rad praznikom

Srpski minimalac na dnu evropske liste: Za 10 godina povećan više od 150 odsto, a opet među najnižim

Minimalac u Srbiji, prema zvaničnim podacima, prima oko 95.000 radnika, a u državnoj upravi, u državnim kompanijama između 6.000 i 7.000 ljudi. Sindikati tvrde, međutim, da mnogo više zaposlenih zarađuje garantovani iznos. Pregovori oko iznosa minimalca za narednu godinu počinju, kako propisi nalažu, 15. avgusta i treba da budu završeni do 15. septembra, a ako se ne postigne dogovor, procenat povećanja minimalca određuje Ministarstvo finansija.

I dok je prosečna neto plata u Srbiji za mesec mart iznosila je 108.013 dinara, dotle su radnici na minimalcu primili tek 51.744 dinara. Ovaj iznos zavisi od broja radnih dana, pa s obzirom da je u tom mesecu bio 21, a broj mogućih časova rada 168 ona je niža u odnosu na januar, ali viša ako uporedimo februarski iznos.

Ipak, prema za sada jedinim dostupnim podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, iz januara ove godine, minimalac je prvi put izjednačen sa minimalnom potrošačkom korpom (55.085 dinara), čime je postignut cilj za koji su se sindikati godinama borili, a to je da minimalna zarada bude iznad minimalne korpe. Naime, u prvom mesecu ove godine, minimalac je vredeo 56.672 dinara. S druge strane, u februaru je bilo svega 20 radnih dana, pa su koverte radnika na minimalcu bile niže za nešto više od 7.000 dinara, odnosno primili su 49.280.

Podaci pokazuju da je pre 10 godina, odnosno 2015. godine, minimalna zarada u Srbiji iznosila 21.054 dinara i do danas je porasla za čak 154,5 odsto. Ipak srpski minimalac i dalje drži dno evropske liste. Najave da će od oktobra minimalna zarada biti vanredno povećana na 500 evra, a od naredne godine na 550 evra, dobra je vest, jer ćemo se tako odmaći od začelja evropske liste najnižih minimalca.

Najniže minimalne zarade u Evropi:

1. Moldavija – 285 evra
2. Albanija - 408 evra
3. Bugarska - 551 evro
4. Srbija – 619 evra
- podaci Evrostata izraženi u bruto iznosima (uključuju poreze i doprinose), u evrima:

Bolja od Srbije je Crna Gora, pa prema podacima Evrostata, bruto minimalna zarada u toj zemlji za prvu polovinu godine iznosi 670 evra. Kada je reč o Severnoj Makedoniji, podaci nisu objavljeni na Evrostatu, ali je poznato da Makedonci ipak imaju nižu minimalnu zaradu od nas. U Severnoj Makedoniji jevneto minimalac oko 370 evra. Slede Mađarska sa 707 evra bruto, Rumunija 814, dok je u Hrvatskoj 970 evra. Minimalac u Sloveniji trenutno iznosi 1.254 evra.

Vrh liste zauteli su Luksemburg sa 2.638 evra, zatim Irska sa 2.283, a treći najveći minimalac zabeležen je u Holandiji i iznosi 2.193 evra.

Srbija je ekonomski snažnija od mnogih zemalja u regionu, ali ipak ima niži minimalac u odnosu na neke zemlje u komšiluku. Kako ističu u Savezu samostalnih sindikata Srbije to je zato što se država opredelila da privlači strane kompanije sa niskom cenom rada, gde ne postoji nikakva sindikalna zaštita.

- Kod nas je „na snazi” pogrešna metodologija i način po kojima se određuje minimalna zarada. Trebalo bi da se se minimalac uvodi samo ako poslodavac ima problem u poslovanju, što bi trebalo da traje na određeni rok, da ne bi otišao poslodavac u stečaj, ali je to postala praksa, jer određeni broj zaposlenih permanentno dobija takvu zaradu, i tako je godinama. Time poslodavac krši zakon i smisao instituta minimalne zarade – navodi Zoran Mihajlović iz SSSS.

On dalje navodi da bi trebalo promeniti Zakon o radu i tačno utvrditi šta je minimalna zarada, jer postoji velika razlika između minimalne zarade i minimalne cene rada.

– Da imamo minimalnu cenu rada kao osnovu za zaradu na temelju kojeg bi se množio koeficijent, sasvim bismo imali drugačiju sliku minimalca u Srbiji. Kako imamo ovako određenu minimalnu zaradu, ispod koje poslodavac ne može da ide, onda je on uvek isplaćuje u tom iznosu. Time takođe čuvamo i štitimo strane investitore koji jesu smanjili nezaposlenost, ali, nažalost, nauštrb plata, jer često isplaćuju upravo minimalce – ističe Mihajlović.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
minimalac u Evropi minimalna zarada državni minimalac minimalac u srbiji povećanje minimalca

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana