Tekst objavljen: 01.07.2013 11:30        


Tačno u ponoć Hrvatska je postala dvadeset i osma članica Evropske unije. Nakon ponoći Evropska unija je neznatno veća i brojnija - u Hrvatskoj je 0,86 posto građana EU, a ta zemlja čini 1,28 posto teritorije Unije.

Hrvatska ušla u EU: Šta će ko dobiti od toga

Ulaskom u EU Hrvatska postaje treća najsiromašnija zemlja u Uniji sa stopom nezaposlenosti od oko 20 odsto, padom životnog standarda, „epidemijom“ korupcije političkih elita i srušenim kreditnim rejtingom na nivo „smeća“.

Hrvatski doprinos bruto domaćem proizvodu EU-a manji je od njenog udela u teritoriji i stanovništvu. Projektovani BDP u Hrvatskoj za 2013. iznosi 44,23 milijarde evra, što je 0,33 posto BDP-a u EU28.

Srbija će, prema SSP-u, moći da izvozi cigarete u Hrvatsku bez carine, a može se očekivati da će doći do količinskog smanjenja uvoza hrvatskih cigareta, koje će biti skuplje usled četvorostrukog povećanja carina. Ulazak Hrvatske u EU međutim, donosi i neke nepovoljnosti po Srbiju po pitanju izvoza šećera. Naime, količina šećera iz Srbije koja se plasira na tržište Hrvatske biti će uključena u ukupnu kvotu za izvoz šećera u EU koja iznosi 180 hiljada tona.
Hrvatski BDP po glavi stanovnika, prema podacima Evrostata za 2012. iznosi 10.300 evra, a u EU27 25.600 evra, iz čega proizlazi da je 2,48 puta manji od EU27.

Po podacima Eurostata, u trenutku ulaska u EU hrvatski BDP po stanovniku iznosi 61 posto proseka za 27 dosadašnjih članica EU-a, što Hrvatsku smešta na samo dno, ispred Rumunije i Bugarske, u kojima BDP po stanovniku iznosi 49 i 47 posto proseka EU27.

Kada je Srbija u pitanju, mediji pišu da će ulazak Hrvatske u EU doneti kompanijama iz Srbije priliku da se bolje pozicioniraju na hrvatskom tržištu, kao i da povećaju plasman u zemlje CEFTA i EU.

Hrvatska će sticanjem statusa punopravne članice EU prestati biti članica CEFTA sporazuma, i prihvatiće zajednički režim trgovine EU što će izvoz hrvatske robe učiniti nepovoljnijim.

Naime, zbog Hrvatskog ulaska u EU, izvoz u Srbiju koštaće trostruko više, u Makedoniju dvostruko, dok će u BiH umesto nulte carine imati 15 posto davanja.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
politika ekonomija Srbija evropska unija EU Hrvatska

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana