Šanse da domaće banke u državnom vlasništvu, koje su napakovale "debele“ gubitke, nađu kupca iz zemalja Evropske unije gotovo su minimalne. Vreme najunosnije prodaje banaka, Grcima, Italijanima, Francuzima i Austrijancima, odavno je prošlo.
Sada možemo da se uzdamo samo u domaće potencijale, a to su Komercijalna banka, Poštanska štedionica i AIK banka, a stručnjaci tvrde da bi trebalo više pažnje obratiti i na banke sa istočnoazijskog tržišta.
To potvrđuje i primer Razvojne banke Vojvodine koju će uzeti Poštanska štedionica. Nije, međutim, u pitanju klasično preuzimanje, već će se depoziti, oročeni i neoročeni, kao i krediti preneti na "surogat majku“. Zainteresovani za RBV bili su pre svih Unikredit i Sosijete ženeral, ali su odustali, jer strane banke nisu voljne za preuzimanja i klasično kupovanje banaka.
- Naše bankarsko tržište je preveliko. Deo bankarske infrastrukture sa radnom snagom je suvišan. Stoga su "iskrajanja“ banaka, bez značajnijeg preuzimanja infrastrukture i posebno zaposlenih budući scenario. Motiv je brzo i efikasno povećanje tržišnog učešća - smatra Branko Živanović, profesor na Beogradskoj banakrskoj akademiji.
Nešto se može očekivati, kako kaže Živanović, od ruskih bankarskih grupacija i arapskog kapitala koji će više insistirati na grinfild modelu ulaska nego na preuzimanju banaka.
- Najpoželjniji, a realan investitor, svakako je EBRD, koji je sve što je kupio prepakovao u kvalitetnu bankarsku strukturu i prodao. Međutim, EBRD kupuje isključivo realnu i nedovoljno razvijenu aktivu - kaže Branko Živanović.
Ostavi komentar