Dok veštačka inteligencija (VI) nastavlja da preoblikuje tržište rada, neka zanimanja pokazuju izuzetnu otpornost na automatizaciju
Ova otpornost proizlazi iz nekoliko ključnih faktora: potrebe za ljudskom interakcijom, složenosti zadataka koje uključuju prosuđivanje i praktičnih veština koje je VI sistemima i dalje teško replicirati.
Analiza, bazirana na istraživanju kompanije Esquimoz, koju je preneo Visual Capitalist, rangira zanimanja kombinujući rizik od automatizacije sa stepenom javne interakcije. Generalno, najotpornije profesije obuhvataju međuljudsku komunikaciju, liderstvo ili specifične veštine koje zahtevaju prilagođavanje promenljivim uslovima.
Ljudska interakcija kao štit
Na samom vrhu liste su profesije koje se oslanjaju na intenzivnu ljudsku interakciju. Tehničari hitne pomoći i socijalni radnici u zdravstvu su primeri zanimanja sa 100% javne interakcije i minimalnim rizikom od automatizacije. Ove uloge zahtevaju donošenje odluka u realnom vremenu, izraženu emocionalnu inteligenciju i brzu reakciju na nepredviđene situacije – osobine koje su za VI sisteme i dalje izvan dometa.
Menadžerske pozicije: Neosvojiva tvrđava
Rukovodeće funkcije takođe ostaju teško zamenljive. HR menadžeri, operativni direktori i građevinski nadzornici visoko su rangirani jer zahtevaju strateško razmišljanje, kompleksno prosuđivanje i efikasnu koordinaciju timova. Iako se pojedini administrativni zadaci u ovim ulogama mogu automatizovati, suštinski ljudski element u donošenju odluka i vođenju ljudi ostaje nezamenljiv.
Zanatske veštine i praktični poslovi: Izazov za VI
Zanimanja koja uključuju zanatske veštine i rad u promenljivim fizičkim uslovima takođe su otporna na automatizaciju. Radnici na održavanju i građevinski nadzornici spadaju u ovu kategoriju. Njihovi poslovi često podrazumevaju rešavanje nepredviđenih problema na terenu, rad u neuniformisanim okruženjima i fizičke zahteve koje VI sistemi još uvek ne mogu efikasno da obavljaju.
Ostavi komentar