Od zagađivača do korisnika - Detaljan vodič kroz ekološke naknade za privredu

U Srbiji je uspostavljen normativni okvir za finansiranje zaštite životne sredine koji se zasniva na principima "korisnik plaća" i "zagađivač plaća"

Ovi prihodi, ostvareni kroz različite naknade i takse, predstavljaju ključan izvor finansiranja za budžete Republike Srbije, kao i za pokrajinske i lokalne budžetske fondove za zaštitu životne sredine. Iako za privredne subjekte predstavljaju značajno finansijsko opterećenje, ova sredstva su od vitalnog značaja za prevenciju, zaštitu zdravlja ljudi i očuvanje prirodnih resursa.

Detaljan pregled naknada za korišćenje javnih dobara u oblasti životne sredine

Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara propisuje sledeće naknade koje privrednici plaćaju u oblasti zaštite životne sredine:

• Naknada za korišćenje ribarskog područja: Plaćaju je korisnici ribarskih područja, u iznosu od 15% vrednosti dozvole za privredni ribolov, odnosno 10% za rekreativni ribolov. Plaćanje je tromesečno.
• Naknada za korišćenje zaštićenog područja: Ova naknada obuhvata širok spektar aktivnosti unutar zaštićenih zona, uključujući obavljanje delatnosti (turističke agencije, ugostiteljstvo, trgovina, rudarstvo, energetika, saobraćaj), postavljanje vikendica, upotrebu motornih vozila, organizovanje manifestacija, korišćenje imena/znaka područja, posete i zauzeće prostora. Visinu utvrđuje upravljač zaštićenog područja, a usklađuje se godišnje.
• Naknada za sakupljanje, korišćenje i promet vrsta divlje flore, faune i gljiva: Obveznik je lice koje se bavi ovim poslovima, a visina naknade iznosi 10% jedinične vrednosti odobrenih zaštićenih vrsta.

Naknade za zagađivanje i posebne tokove otpada: Principi "zagađivač plaća" na delu

Sistem "zagađivač plaća" primenjuje se kroz sledeće naknade:

• Naknada za zagađivanje životne sredine: Obuhvata emisije sumpor-dioksida (SO2​), azot-dioksida (NO2​), praškaste materije i proizvedeni ili odloženi otpad. Plaća je lice koje uzrokuje zagađivanje iz postrojenja (za koje se izdaje integrisana dozvola), proizvođač/odlagač opasnog otpada, te javna komunalna preduzeća i preduzetnici koji upravljaju komunalnim otpadom. Takođe uključuje naknade za supstance koje oštećuju ozonski omotač (plaćaju uvoznici) i naknadu za plastične kese (plaćaju proizvođači/uvoznici, osim kompostabilnih). Obveznici su dužni da Agenciji za zaštitu životne sredine dostavljaju godišnje izveštaje.
• Naknada za zaštitu i unapređivanje životne sredine: Obveznici su pravna lica, preduzetnici i ogranci stranih pravnih lica čije aktivnosti utiču na životnu sredinu, kao i vlasnici teretnih vozila koji prevoze naftu, hemijske i druge opasne materije na teritorijama ugroženim zagađenjem. Iznos zavisi od stepena negativnog uticaja, odnosno količine tereta, a maksimalno može iznositi 0,4% ukupnog prihoda u prethodnoj godini.
• Naknada za proizvode koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada: Odnosi se na gume, baterije i akumulatore, ulja, električne i elektronske proizvode i određene kategorije vozila. Plaća je proizvođač/uvoznik koji proizvode stavlja na tržište ili ih koristi. Obračunata naknada se plaća tromesečno.
• Naknada za ambalažu ili upakovan proizvod: Plaća je isporučilac koji prvi stavlja u promet ambalažu ili upakovan proizvod koji posle upotrebe postaje ambalažni otpad. Osnovica je količina ambalaže u kilogramima, a koeficijenti za ponovno iskorišćenje i reciklažu su propisani. Godišnji izveštaji se dostavljaju Agenciji za zaštitu životne sredine.
• Naknada za zagađivanje voda: Plaćaju je pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja ispuštaju otpadne vode kojima se zagađuju vode recipijenta (reke, jezera), ili pogoršava njihov kvalitet. Takođe je plaćaju proizvođači ili uvoznici mineralnih đubriva, hemijskih sredstava za zaštitu bilja i deterdženata na bazi fosfata. Osnovica se određuje prema količini ispuštene vode, zagađenja, odnosno količini uvezenih/proizvedenih supstanci.