Jedan dokument i simboličnan iznos mogli bi da reše višedecenijski problem nelegalne gradnje u Srbiji. Da li je stvarno tako?
Predsednik države najavio je novi zakon o legalizaciji, koji bi trebalo da stane na put nelegalnim objektima, čiji se broj u poslednjoj deceniji utrostručio, piše BBC na srpskom.
Do kraja godine, kako je rekao, u samo nekoliko klikova moglo bi da se upisom prava svojine reši pitanje 4,8 miliona bespravnih objekata, koji trenutno ne mogu ni da se prodaju, ni stave pod hipoteku.
– Nudimo jednostavnu proceduru prijave i minimalne troškove, što će značajno poboljšati imovinska prava građana i u roku od 60 dana imaće legalizovan objekat – optimističan je Vučić.
On je takođe poručio da će novi nelegalni objekti koji se ubuduće budu gradili postati vlasništvo države.
Međutim, nacrt rešenja još uvek nije poznat, pa se ne zna da li je ograničen na jednostavno evidentiranje vlasnika ili će biti propisan i mehanizam za punu legalizaciju objekta, kaže Đorđe Vukotić, advokat i konsultant u oblasti planiranja i izgradnje.
– Upisom u evidenciju smanjuje se rizik da neko izgubi nekretninu na tržištu, a kupio ju je od investitora koji je nelegalno gradio, ali mi dalje ne znamo šta ministarstvo želi – objašnava za BBC na srpskom.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Aleksandra Sofronijević, izjavila je da je nacrt zakona spreman i da bi uskoro trebalo da bude usvojen.
– Kada zakon stupi na snagu, biće nulta tolerancija na novu bespravnu gradnju. Ti objekti će biti upisivani na Republiku Srbiju i rušeni, ili ako država proceni da su potrebni, biće korišćeni za neke javne namene – rekla je Sofronijević za Radio-televiziju Srbije.
Ipak, ovakve inicijative nisu nove. Advokat Vukotić podseća na preporuku NALED-a, koja je predlagala proces u dve faze: prvo upisivanje faktičkih vlasnika, a potom otklanjanje nedostataka, kao što su rešavanje pitanja vlasništva na zemljištu ili provera da li je objekat građen na području pogodnom za gradnju.
– Ako se bude rešavalo samo vlasničko pitanje, onda će objekat i dalje biti nelegalan, a rezultat će biti samo paralelni spisak evidencija vlasništva nad nelegalnim objektima – dodaje Vukotić.
Nagomilani problemi i nerešena pitanja
Vlasti od 1997. godine pokušavaju da zaustave nelegalnu gradnju, ali problem je i dalje prisutan.
Poslednji propis, Zakon o ozakonjenju donet 2015. godine, predviđao je legalizaciju svih bespravno sagrađenih objekata podignutih do te godine, koji su vidljivi na satelitskom snimku. Iako je tadašnja ministarka Zorana Mihajlović bila izričita da produžetaka više neće biti, usvojene su dopune i izmene zakona, a broj nelegalnih objekata je sa 1,5 miliona u 2015. godini porastao na 4,8 miliona.
Otkud toliko novih objekata ako je rečeno da će sve što je izgrađeno posle 2015. biti porušeno? Iz Ministarstva građevine nisu odgovorili na ova pitanja.
Danijel Dašić, građevinski inženjer, smatra da se ovakvim zakonima nagrađuju oni koji grade nepošteno, dok se kažnjavaju ljudi koji poštuju zakon.
– Sistem nije napravljen za obične ljude jer svi oni, milion i dvesta, trista hiljada, kako je rečeno te 2015, jeste krenulo u proces legalizacije – dodaje Dašić.
Ministarka Sofronijević objašnjava da su postojale zloupotrebe kada bi investitor osnovao preduzeće, završio posao i "nestao", ostavljajući kupce bez prava. Tvrdi da će novi zakon zaštititi kupce, ali da investitori neće biti abolirani krivične odgovornosti.
Slučajevi iz prakse: od duga do nade
Slučaj 1: Legalizacija, pa dug za porez
Danijela je u poslednjih pet godina platila više od 5.000 evra za legalizaciju sprata očeve kuće. Uz to, dobila je kovertu sa dugom i naknadnim porezom sa kamatom u iznosu od 7.000 evra. Prema Vučićevoj računici, novi propisi bi trebalo da budu mnogo jeftiniji, s cenama od 100 do 1.000 evra, u zavisnosti od lokacije. Za one koji su već platili, predsednik obećava da će biti odmah upisani u katastar, bez dodatnih naknada.
Slučaj 2: Kaluđerica, simbol divlje gradnje
Kaluđerica, jedno od najvećih "divljih" naselja na Balkanu, ima blizu 30.000 stanovnika, a većina kuća nije legalizovana. Među njima je i dom porodice Stamenković.
– Kupili smo mali plac i želeli smo da se skućimo – priča 57-godišnja Marina.
Porodica Stamenković ima sređene papire i rado će iskoristiti novu meru. Međutim, advokat Vukotić ukazuje da nije poznato da li će oni koji su gradili na sopstvenim parcelama moći i da legalizuju nekretninu, a veliki broj ljudi i dalje ima nerešene imovinsko-pravne odnose.
Slučaj 3: Višedecenijski problem zgrade
Marija živi u zgradi izgrađenoj pre više od dve decenije, koja nikada nije legalizovana. Nada se da će novi zakon omogućiti da upiše svoju nekretninu, ali bez saglasnosti ostalih stanara, neće moći da legalizuje stan, a samim tim ni da njime trguje. Vučić tvrdi da će olakšana procedura omogućiti ljudima da raspolažu svojim nekretninama.
– Mi ne odgovaramo za tehničke stvari, za upotrebne dozvole. Mi odgovaramo za upis prava svojine, time u potpunosti uređujemo tržište nekretnina – rekao je on.
Ipak, advokat Vukotić ističe da banke zahtevaju potpunu legalizaciju za odobravanje hipoteke.
– Ako legalizacija nije potpuna, već je upis izvršen, a i dalje nije razjašnjen kvalitet objekta onda će imati daleko manju vrednost od onih upisanih u katastar. Banka može da kaže ‘izvinite, ali nekretninu procenjujemo sa dvostruko manjom tržišnom vrednošću jer nije legalizovana' - objašnjava Vukotić.
Pojedini analitičari tvrde da je novi zakon nepravedan prema onima koji su sve radili po propisima i platili sve troškove. Ukoliko on omogući ozakonjenje i onoga što je zidano posle 2015. godine, to će potvrditi sumnje da prethodni zakoni nisu primenjivani upravo s namerom da se legalizuju i novije izgrađeni objekti.
Ostavi komentar