Tekst objavljen: 15.06.2020 12:35        


Jedan od daljih koraka u digitalnoj transformaciji privrednog ambijenta u Srbiji je regulisanje kriptoimovinskih prava kako bi se unapredila pravna sigurnost prilikom trgovanja kriptovalutama, poput bitkoina, i zaštitili građani koji na ovaj način investiraju

Za dalju digitalizaciju je potrebno doneti zakon o kriptoimovini

U Narodnoj banci Srbije (NBS) dodaju da je cilj donošenja pravne regulative, na kojoj će u narednih pola godine raditi predstavnici nekoliko institucija, pre svega unapređenje pravne sigurnosti u transakcijama sa kriptoimovinom, zaštita investiranja u kriptoimovinu i bolja pozicija Srbije u međunarodnim okvirima u smislu atraktivnosti poslovnog ambijenta vezanog za trgovinu kripto-imovinom.

"Jedan od daljih koraka u digitalnoj transformaciji privrednog ambijenta u Republici Srbiji je regulisanje kripto-imovinskih prava", kaže za Tanjug viceguverner NBS Dragana Stanić navodeći da je Centralna banka neodvojivi deo ovog procesa.

Podseća da je u prethodnom periodu u procesu digitalizacije NBS implementirala niz međunarodnih preporuka.

"Na predlog guvernera NBS, ta oblast je delimično već i regulisana u našoj zemlji, odnosno još 2017. godine u naš pravni okvir su implementirane međunarodne preporuke FATF-a u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranjem terorizma", objašnjava Stanić i dodaje da su od tada i kripto-menjačnice i platforme za trgovinu virtuelnim valutama pod nadzorom NBS.

Predstavnici blokčejn industrije u Srbiji kažu da je važno pravno regulisati ovu oblast jer će to omogućiti našim kompanijama da ostanu u zemlji, odnosno da ne otvaraju svoja predstavništva u drugim državama. Srpska blokčejn inicijativa je nastala kao udruženje firmi koje se bave blokčejnom, ali članice su i firme iz drugačijih oblasti poslovanja.

Blokčejn je nova tehnologija koja je omogućila da se bez posrednika poveže mnogo igrača na tržištu. Prvo je to urađeno u finansijskom sistemu sa kriptovalutama ali sve više ga vidimo u drugim delovima finansijskog sistema, suplaj čejnu (supply chain - lanac snabdevanja), u primena softvera vezano za digitalni identitet..., navodi predsednik Srpske blokčejn inicijative Ivan Bjelajac.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Blokčejn je doveo, prema oceni Bjelajca, do demokratizacije podataka u svetu. Međutim, cela ova oblast nigde u svetu nije u potpunosti regulisana zakonskim rešenjima.

"Važno je da se tržište kod nas reguliše zakonom kako domaće firme ne bi otvarale predstavništva u drugim državama koje budu ovu oblast prve regulisale", ističe Bjelajac. Nema tačnog podatka koliko ima firmi koje se bave blokčejnom u našoj zemlji, procena je oko 400, ali obzirom da svaka softverska firma može da se bavi i ovim segmentom, moguće je da je ta cifra značajno veća.

"Dosta je teško reći koliko ima firmi i pojedinaca koje se bave ovom tehnologijom u zemlji. Svaka softverska firma u Srbiji može lako ući u ovaj sektor. Rekao bih da je dosta Srba i srpskih firmi ušlo u ovaj svet, ima dosta Srba po inostranstvu koji se bave blokčejnom kao i domaćih kompanija".

Srbija je, dodaje, bila jedna od zemalja pionira u primeni blokčejn tehnologije te se predstavnici ove zajednice nadaju da će buduća zakonska rešenja doneti jasna pravila u ovom delu IT industrije.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
kriptoimovina ivan bjelajac kriptovalute dragana stanić Narodna banka Srbije

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana