Stručnjaci predlažu gradsku taksu, skuplje parkiranje i ograničenje brzine na 30 km/h kako bi smanjili broj automobila u Beču, a slične mere sve češće se razmatraju i u drugim evropskim gradovima.
Vožnja automobilom kroz Beč mogla bi uskoro da postane skuplja i sporija. Među merama o kojima se u austrijskoj prestonici razmatraju su uvođenje gradske takse, skuplje parkiranje i ograničenje brzine na 30 kilometara na sat, dok stručnjaci poručuju da je cilj da građani tamo gde mogu automobil zamene javnim prevozom.
Stručnjaci Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO) govore o merama koje vozače podstiču da pređu na alternativne vidove prevoza („Pull“), ali i o onima koje ih dodatnim pritiskom odvraćaju od korišćenja automobila („Push“). Mere podsticaja podrazumevaju, između ostalog, širenje mreže javnog prevoza i unapređenje biciklističke infrastrukture, dok se među restriktivnim merama navode gradska taksa i povećanje cena parkiranja.„Push“ i „Pull“ faktori već su deo svakodnevne saobraćajne politike, navode iz WIFO instituta.
„Pull“ mere su politički popularnije, ali su skuplje, dok „Push“ mere češće nailaze na otpor građana. Takođe, može proći određeno vreme dok ne počnu da daju vidljive rezultate.
- Ako želimo da smanjimo automobilski saobraćaj unutar grada, neophodno je učiniti korišćenje automobila manje privlačnim tamo gde automobil nije neophodan - ističe stručnjak za saobraćaj Paul Pfafenbihler sa Univerziteta za prirodne resurse i primenjene prirodne nauke u Beču (BOKU).
Primer iz Stokholma
Kao primer često se navodi gradska taksa u Stokholmu, koja je uvedena 2007. godine nakon šestomesečnog probnog perioda.U početku je protivljenje bilo veliko, ali se raspoloženje građana tokom probnog perioda promenilo. Stanovnici su se vremenom navikli da radnim danima plaćaju između jednog i četiri evra.
Jedna od mera o kojoj se u Beču takođe diskutuje jeste ograničenje brzine. Ideja je da, ukoliko automobilom do odredišta putuju sporije nego javnim prevozom, građani budu motivisani da koriste autobuse, tramvaje i vozove.
Stručnjaci smatraju da bi u Austriji standardno ograničenje brzine u naseljenim mestima trebalo smanjiti sa 50 na 30 kilometara na sat.
Građani bi prihvatili taksu pod određenim uslovima
Kada je reč o uvođenju gradske takse, istraživanje koje su nedavno sproveli Univerzitet za ekonomiju u Beču (WU) i Univerzitet za prirodne resurse i primenjene prirodne nauke (BOKU) pokazalo je da bi gotovo tri četvrtine ispitanika pod određenim okolnostima moglo da prihvati takvu meru.
Uslov je da novac prikupljen od takse bude usmeren na javni prevoz i da sama taksa ne bude previsoka. Ipak, raspoloženje građana ranije je bilo potpuno drugačije. Na referendumu održanom 2010. godine čak 77 odsto građana izjasnilo se protiv uvođenja gradske takse.
Skuplje parkiranje u centru?
Stručnjaci smatraju da bi Beč mogao da uvede i veće razlike u cenama parkiranja, odnosno da parking bude skuplji tamo gde je potražnja najveća.
- Ono što u Beču, međutim, nedostaje jeste određena diferencijacija, da cena parkiranja bude viša tamo gde je potražnja znatno veća. To bi značilo da bi se u unutrašnjim gradskim područjima, gde ima manje prostora, plaćalo više nego u spoljnim gradskim opštinama - ističe Daniela Klecan-Slamanig sa WIFO instituta.
Stručnjaci takođe smatraju da godišnja parking-karta ne bi trebalo da bude jeftinija od godišnje karte za javni prevoz, koja trenutno košta 467 evra.
Ostavi komentar