Dr Miroslav Kojadinović, energetski ekspert i član nemačke državne komisije BDSF-a dugoročnu sigurnost vidi u kombinaciji obnovljivih izvora, nuklearne energije i regionalne saradnje
Rat na Bliskom istoku uvek ima snažne i dalekosežne posledice po globalno energetsko tržište jer se radi o regionu koji je i dalje jedan od ključnih izvora nafte i energenata za veliki deo sveta. Svaki poremećaj u transportnim rutama, proizvodnji ili političkoj stabilnosti direktno utiče na cene energije širom sveta. Zemlje koje su energetski zavisne, posebno u Evropi, suočavaju se sa dodatnim pritiskom na tržište, rastom cena energenata, inflacijom i nesigurnošću u snabdevanju. To nije samo regionalni problem, već globalni energetski rizik koji utiče na stabilnost ekonomija, industriju i svakodnevni život građana, kaže dr Miroslav Kojadinović, energetski ekspert i član nemačke državne komisije BDSF-a.
- Evropa je nakon poslednjih energetskih kriza, posebno posle geopolitičkih potresa poslednjih godina, napravila određene korake u diverzifikaciji izvora energije. Međutim, realnost je da energetska sigurnost još uvek nije potpuno stabilna. Uloženi su napori u razvoj LNG infrastrukture, obnovljivih izvora energije i jačanje energetskih mreža, ali dugoročna stabilnost zahteva mnogo više strateškog planiranja. Potrebna je jasna i dugoročna strategija koja uključuje obnovljive izvore energije, ali i stabilne bazne kapacitete proizvodnje električne energije koji mogu garantovati sigurnost snabdevanja.
Dr Kojadinović navodi da su se, na žalost, njegova ranija predviđanja o globalnoj energetskoj situaciji ostvarila. Više puta je ukazivao na to da će geopolitičke tenzije, rast potražnje za energijom i spor tempo izgradnje novih energetskih kapaciteta dovesti do nestabilnosti na tržištu energije.
- Danas vidimo upravo takvu situaciju - tržišta su osetljiva, cene energenata često osciliraju, a industrija i privreda osećaju posledice tih promena. Energetski sistem, kako u privatnom tako i u industrijskom sektoru, suočava se sa velikim izazovima i jasno je da će naredne godine biti presudne za definisanje nove energetske strategije - ističe on.
Prema njegovom mišljenju, ako želimo dugoročno da osiguramo stabilan energetski sistem, moramo da budemo realni i spremni na kombinaciju više energetskih izvora. Obnovljivi izvori energije su izuzetno važni i njihovo širenje mora se nastaviti, ali oni sami neće biti dovoljni da zadovolje stabilnu i konstantnu potražnju za energijom:
- Bez izgradnje nuklearnih elektrana teško ćemo održati stabilnost energetskog sistema. Posebno smatram da je realan i pragmatičan početak gradnja manjih modularnih nuklearnih reaktora (SMR), koji mogu relativno brzo biti izgrađeni i koji mogu efikasno stabilizovati elektroenergetske mreže, posebno u industrijski razvijenim regionima.
| I BALKAN SE PROBUDIO Dr Kojadinović nedavno je učestvovao na dva energetska samita u Banjaluci i Laktašima, na kojima se razgovaralo o energetskim politikama u regionu i mehanizmu CBAM-a te njegovom uticaju na industriju i energetiku Zapadnog Balkana. Na skupovima je istaknuto da zemlje regiona sve više prepoznaju ozbiljnost energetske situacije na regionalnom i globalnom nivou, uz razmenu stručnih stavova o mogućim rešenjima. |
Energetska budućnost Evrope, objašnjava dr Kojadinović, mora biti zasnovana na realnom i uravnoteženom pristupu:
- Kombinacija obnovljivih izvora energije, nuklearne energije, modernizacije elektroenergetskih mreža i snažne regionalne saradnje biće ključni faktori stabilnosti. Takođe, industrija mora biti uključena u procese energetske tranzicije jer upravo ona ima najveću potrebu za stabilnim energetskim sistemom. Ako budemo donosili racionalne, strateške i dugoročne odluke, moguće je stvoriti stabilan, održiv i siguran energetski sistem koji će podržavati ekonomski razvoj Evrope i regiona u narednim decenijama.
Ostavi komentar