Dr Miroslav Kojadinović: Zemlja stari, a sve manji broj radno sposobnih mora da izdržava sve veći broj penzionera
Kompanije poput Miele, Bosch, Bayer i drugih ukidaju hiljade radnih mesta. Tokom 2024. godine nestalo je 146.000 radnih mesta u industriji, dok je privremeno zapošljavanje izgubilo 51.000 pozicija. Nasuprot tome, u zdravstvu je otvoreno 137.000 novih radnih mesta, a u javnom sektoru još 45.000. Ovo je deo strukturne promene, odnosno prelazak sa industrije ka državnim i državno povezanim uslugama, otkriva dr Miroslav Kojadinović, član Nemačke savezne komisije za energetsku efikasnost.
- Nemačka industrijska proizvodnja je od 2018. godine u strukturnom padu. Kompanije gube međunarodne tržišne udele i smanjuju broj zaposlenih. U avgustu 2025. broj nezaposlenih je prvi put posle 15 godina premašio tri miliona.
Ključni problem podeljeno tržište rada
Naš sagovornik navodi da to što se broj izgubljenih i novostvorenih radnih mesta otprilike izjednačava, nije dovoljno da se očuva dosadašnji nivo blagostanja:
- Gubitak industrijskih poslova stvara rupu u blagostanju, koju novostvorena radna mesta ne mogu da nadoknade.
Razlike u zaradama i produktivnosti
Industrijski radnici su 2024. zarađivali u proseku 43 evra bruto po satu, do je u zdravstvu i javnom sektoru ta cifra bila 33 evra. Prema zvaničnim podacima, produktivnost u industriji je oko 1,5 puta veća nego u državnim, odnosno uslužnim sektorima.
- Dodata vrednost u rastućim sektorima se često ne ostvaruje na tržištu, već se finansira kroz poreze i doprinose. Širenje tih sektora znači veće poresko opterećenje, što smanjuje motivaciju za rad i ulaganja. Socijalni sistemi su pod pritiskom zbog smanjenih poreskih prihoda i rastućeg državnog duga. Nemačka nema kapitalno pokrivenu penziju, što je čini siromašnijom. Zemlja stari, a sve manji broj radno sposobnih mora da izdržava sve veći broj penzionera. Gubitak blagostanja se po mom misljenju nastavlja. Gubitak se vidi u BDP-u, koji je realno 6,5 odsto ispod dugoročnog trenda rasta. To znači minus od preko 270 milijardi evra godišnje, odnosno 3.200 evra po stanovniku - tvrdi dr Kojadinović.
Posledice, po njemu, mogu da budu niži prihodi, veći rizik od siromaštva, rastuće razlike između ekonomskih jakih i slabih regiona, a rešenje je temeljna promena politike.
- Privreda mora postati centar političkog delovanja i mora se vratiti principima socijalne tržišne ekonomije. Budžetska politika treba da bude usmerena ka konkurentnosti i rastu, da se poštuju ograničenja zaduživanja. Važno je i povećanje atraktivnosti poslovne lokacije: strukturne reforme, smanjenje poreskog opterećenja, sigurno i povoljno snabdevanje energijom, deregulacija... Fokus mora biti ne na administraciji, već na političkom oblikovanju, odnosno razvoju novih poslovnih modela - ističe dr Kojadinović.
On dalje objašnjava da najproduktivniji sektor nije industrija, već informacije i komunikacije: digitalni procesi, veštačka inteligencija, autonomna vožnja, industrijski proizvodi budućnosti.
- Nemačka gubi industrijsku snagu, a budžet se pretvara u mehanizam preraspodele bez održive osnove. Fiskalna politika bez vizije, vođena je predugo i prikriva strukturne slabosti umesto da ih rešava. Zato je potrebna temeljna promena, preciznije ne administracija, već oblikovanje budućnosti - zaključuje naš sagovornik.
Ostavi komentar