Prema modelu nazvanom „80-90-100“, što se odnosi na 80 odsto radnog vremena, 90 odsto plate i 100 odsto uplaćenih doprinosa, Slovenci će u svoje zakonodavstvo delom uvrstiti iskustva zemalja poput Islanda, Irske i Nemačke
Slovenija od prvog januara 2026. godine donosi revoluciju na tržište rada. Naime, radnici stariji od 58 godina, kao i oni sa najmanje 35 godina radnog staža, moći će da biraju između slobodnog petka, produženog vikenda ili skraćenog radnog dana u trajanju od šest sati, potvrdili su iz Ministarstva za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenačke medije. Prema modelu nazvanom „80-90-100“, što se odnosi na 80 odsto radnog vremena, 90 odsto plate i 100 odsto uplaćenih doprinosa, Slovenci će u svoje zakonodavstvo delom uvrstiti iskustva zemalja poput Islanda, Irske i Nemačke, piše Biznis.rs.
U tim zemljama su ovakvi zakoni doveli do pozitivnih posledica, poput povećane produktivnosti, smanjenih izostanaka s posla i veće efikasnosti. Slovenci su već sproveli nekoliko pilot projekata, uglavnom u tehnološkim kompanijama, koji su pokazali slične rezultate, preneo je hrvatski Tportal.
Trenutno je u toku izrada podzakonskih akata koji bi omogućili sprovođenje novih odredbi. Iz Ministarstva za rad su najavili da će, u slučaju da se izmene zakona pokažu uspešnim, ići u pravcu dodatne liberalizacije propisa, pa se do kraja 2028. mogu očekivati i promene poput dodatka za rad subotom, obavezne božićnice za sve zaposlene, kao i tridesetočasovne radne nedelje. Socijalna pravičnost i ekonomska održivostSlovenija ovom merom nastavlja da jača svoj status među proaktivnim evropskim državama po pitanju socijalnih reformi i politika rada, kaže za Biznis.rs izvršna direktorka Infostuda Sonja Ćetković.
- Model 80-90-100 je primer kako se kroz institucionalnu fleksibilnost može postići socijalna pravičnost i ekonomska održivost – kako za dobrobit radnika, tako i za dobrobit privrede.Verujem da će ovim Slovenija pozitivno uticati na zadržavanje iskusne radne snage starije generacije, a motivisanjem da ostanu duže aktivni na tržištu rada ublažavaju se problemi sa deficitom radnika - ističe naša sagovornica.
Osim što model omogućava radnicima da zadrže prihode i time utiče na bolji finansijski egzistencijalni balans, Sonja Ćetković smatra da smanjenje radnog opterećenja doprinosi i psihološkoj i fizičkoj pripremi starijih radnika za povlačenje iz radne snage, smanjenju stresa i očuvanju produktivnosti, što sve utiče na zdravlje nacije.
- Srbija ima slično starenje radne populacije i visok udeo penzionera, ali – na žalost – uslovi za starije radnike su i dalje loši, jer ne postoji dovoljna svest o vrednosti njihovog motivisanja i zadržavanja, a ni dovoljno državnih podsticaja i regulativa u tom pravcu - upozorava direktorka Infostuda.
Ona napominje da bi ostvarivanje modela poput ovog slovenačkog zahtevalo duboke izmene Zakona o radu, penzionog sistema i usklađivanje sa ekonomskim mogućnostima privrede.
- Do tada, nadam se da će se više kompanija otvoriti da merama fleksibilnog radnog vremena, skraćene radne nedelje, uz adekvatnu finansijsku nadoknadu, zadrže iskusne radnike i smanje fluktuaciju - kaže Sonja Ćetković.
Šta se još menja u slovenačkom zakonu?
Slovenci uz ovu uvode i dodatne mere za nezaposlene, studente i radnike na javnim radovima. Naime, nezaposleni Slovenci će od 2026. godine uživati i u višim naknadama za nezaposlenost. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri meseca nakon otkaza ili raskida ugovora o radu iznosiće 130 odsto prosečnog bruto minimalca u državi, što trenutno iznosi nešto više od 1.660 evra. Ako ni nakon tri meseca nisu našli novi posao, imaće pravo na 110, pa na 100 odsto, sve do 70 odsto prosečne bruto minimalne plate.
Značajne promene i povišene naknade očekuju i učenike, studente i učesnike u javnim radovima, koji će uz veće minimalne satnice imati i poboljšane radne uslove. Planirani su podsticaji za zapošljavanje nezaposlenih osoba starijih od 59 godina, u iznosu od 40 odsto mesečnog neto iznosa novčanih naknada, a ova kategorija imaće pravo na više dopuštenog broja sati rada za privremeni ili povremeni rad. Mesečno ograničenje rada penzionera je povećano sa 60 na 85 sati mesečno, a posledično se, u skladu s tim, povećava i maksimalni godišnji dohodak.
Ostavi komentar